Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, Elmedin Konaković, iznio je detalje o sastanku koji je prethodio sjednici Narodne skupštine Republike Srpske (RS), na kojoj su doneseni zakoni koji su izazvali veliku političku pažnju i podjele unutar zemlje. Prema njegovim informacijama, Milorad Dodik, predsjednik RS-a, održao je sastanak s liderima stranaka koje čine vladajuću koaliciju, u pokušaju da osigura njihovu podršku za usvajanje kontroverznih zakona. Međutim, unatoč njegovim naporima, članovi koalicije su odbili njegov prijedlog. Dodik je, kako Konaković navodi, pokušao uvjeriti partnere u vlasti da ima podršku američke administracije, što je trebao biti glavni argument za usvajanje zakona.
Međutim, prema Konakoviću, Dodik je ubrzo doživio razočaranje jer je iz State Departmenta stiglo jasno saopćenje u kojem se ponavlja stav o nepovredivosti suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH. Taj je odgovor jasno ukazivao da međunarodna zajednica, u ovom slučaju Sjedinjene Američke Države, i dalje stoji iza presude koja se odnosi na Dodikove poteze. U izjavi za medije, Konaković je istaknuo da Dodik pokušava manipulisati situacijom i zbuniti javnost time što daje lažnu nadu u vanjsku podršku.
U nastavku, Konaković se osvrnuo na događaje koji su uslijedili nakon toga, uključujući posjetu predsjednika Srbije, Aleksandra Vučića, Banja Luci, gdje je dodao kako se Vučić pokušao umiriti napetosti koje je izazvao Dodik svojim postupcima. Konaković smatra da su Vučićeve izjave bile usmjerene na smirivanje situacije, dok je Dodik i dalje pozivao na političke dogovore, iako je prethodno vrijeđao sve koji su mu se protvili.
Jedan od ključnih trenutaka koji Konaković ističe je Dodikovo ponašanje u Njemačkom Bundestagu, gdje je, kroz podršku AfD-u (Alternative für Deutschland), pokušao podići pitanje statusa Christiana Schmidta, visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH. Konaković smatra da je ovo ponašanje dovoljno govorilo o Dodikovom okruženju i političkoj strategiji koja je daleko od konstruktivnog pristupa.
Govoreći o mogućim motivima Vučića, Konaković je izrazio uvjerenje da bi korištenje Dodika kao “karte” za smanjivanje političkih i socijalnih napetosti u Srbiji bila pogrešna procjena. Prema njegovom mišljenju, Dodik nije osoba koja može donijeti stabilnost, već naprotiv – ona koja samo podgrijava već postojeće napetosti. Dodikova uloga, u Konakovićevim riječima, je više destruktivna nego konstruktivna, te ona služi kao benzinska, a ne vatrogasna metoda za smanjivanje političkih problema u regiji.
U zaključku, Konaković je ukazao na činjenicu da su aktuelni politički događaji u BiH samo jedan od aspekata šireg regionalnog problema, gdje je važno jasno artikulirati pozicije i namjere svih uključenih strana. On smatra da bi bilo pogrešno smatrati Dodikove akcije kao rješenje za interni politički pritisak u Srbiji, jer bi takvo ponašanje imalo negativne posljedice po cijeli region. Odluke koje donosi Dodik, po njegovim riječima, umjesto da donesu stabilnost, mogu dovesti do novih kriza i podjela.
Ovaj kompleksni politički sklop podrazumijeva promišljene reakcije svih strana, a ne površne političke igre koje će samo produbiti postojeće podjele, kako unutar BiH, tako i u cijelom Balkanu.
Na kraju, Konaković je dodao da BiH mora jasno definirati svoje politike i prioritete kako bi izbjegla daljnje eskalacije. Naglasio je važnost unutrašnje stabilnosti i međusobnog dijaloga svih političkih aktera, bez obzira na razlike u ideologijama ili etničkim pripadnostima. BiH ne može sebi priuštiti da bude u stalnom stanju političkog nesigurnosti, jer to otvara prostor za manipulacije i utjecaj stranih faktora koji često nisu u interesu cijele zemlje. Kroz reforme, koje moraju biti provedene u skladu s evropskim standardima, BiH ima priliku da izgradi stabilniji politički okvir koji će omogućiti progresivni razvoj i jednakopravnost svih svojih građana, a time i trajnu stabilnost na Balkanu.
Također, Konaković je istaknuo da međunarodna zajednica ne smije biti samo promatrač, već aktivni partner u iznalaženju rješenja koja će biti dugoročno održiva. Strateške političke odluke moraju biti vođene principima poštovanja Ustava BiH i međunarodnog prava, dok istovremeno uzimaju u obzir specifične unutrašnje izazove. Ukoliko BiH uspije prevazići trenutne političke izazove i izgraditi funkcionalne institucije, to će biti ključ za njen europski put i regionalnu stabilnost. Iako put pred njima nije lak, samo uz suzbijanje radikalnih politika i otvoreni dijalog može se stvoriti temelje za bolju budućnost, kako za BiH, tako i za cijeli Balkan.
