U ovom detaljnom i jedinstvenom prepričavanju intervjua Elmedina Konakovića, lidera Naroda i Pravde (NiP) i ministra vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, predstavljene su ključne političke poruke koje se odnose na trenutne odnose unutar državne vlasti, krizu vlasti i pravce budućih reformi. Intervju je dao brojne uvide u pozicioniranje različitih aktera, a naročito odgovornost HDZ-a u daljnjem funkcioniranju koalicije i evropskom putu BiH.
Na samom početku razgovora, Konaković ukazuje na činjenicu da je politička scena u Bosni i Hercegovini već decenijama opterećena optužbama, podjelama i neproduktivnim tenzijama. Vrijeme je, kako ističe, da se umjesto upravljanja strahovima, fokus prebaci na konkretna rješenja. Upravo u tom kontekstu vidi značaj potpisane političke platforme, koja, kako naglašava, ne predstavlja samo reakciju na tekuću krizu, nego nudi novi koncept političkog djelovanja—hrabro, transparentno i bez skrivanja iza nacionalnih paravana.
Posebnu pažnju Konaković posvećuje ulozi HDZ-a BiH i Draganu Čoviću. Jasno poručuje da je upravo HDZ-u obećana reforma izbornog zakonodavstva, ali uz obavezno uključivanje presuda međunarodnih sudova. Prema njegovim riječima, tehničke izmjene su nužne kako bi izbori u budućnosti bili regularni, a nova rješenja moraju uvažiti i interese koje HDZ ističe, ali i ono što nalaže pravda i evropski principi.
Ključni problemi koje Konaković detektuje, uključuju:
-
Neslaganje oko izbornog zakona, posebno u vezi s etničkim principima i presudama međunarodnih sudova.
-
Neodlučnost HDZ-a da se jasno pozicionira u pogledu evropskih zakona i platforme.
-
Moguće rearanžiranje vlasti ukoliko HDZ ne pristane na ponuđene reforme.
-
Politika blokade koju, prema njegovim riječima, sprovodi HDZ kroz određene poteze, uključujući neslanje imena kandidata za ministra sigurnosti.
U tom kontekstu, Konaković ističe da bi eventualno ignorisanje reformi moglo dovesti do rušenja koalicije, i smatra da je najrealnija opcija tada nova rekonstrukcija državne vlasti, gdje bi HDZ mogao praviti savez sa SDA i SNSD-om. Međutim, jasno poručuje da bi takav potez bio političko pozicioniranje koje bi izazvalo val negativnih posljedica, uključujući i pad povjerenja međunarodne zajednice.
Govoreći o ulozi međunarodne zajednice, Konaković jasno pozicionira Christian Schmidta, Visokog predstavnika, kao aktera koji ima pravno utemeljene instrumente za intervenciju. On smatra da je neophodno omogućiti alternativne mehanizme ukoliko predsjedavajući Vijeća ministara blokira imenovanja – konkretno, da Predstavnički dom ili zamjenici imaju mogućnost da preuzmu proces imenovanja. To bi osiguralo funkcionisanje države čak i u situacijama političke opstrukcije.
Dotakao se i pitanja bezbjednosti, posebno u vezi s Miloradom Dodikom. Konaković bez zadrške podržava odluku o zabrani pristupa vojnim lokacijama za Dodika, Stevandića i Viškovića, navodeći da je to pravno utemeljen i logičan potez. Između redova implicira da je Milorad Dodik postao prijetnja institucionalnoj stabilnosti, te da širi mrežu “jataka” unutar državnih struktura. Ipak, ističe da institucije BiH, iako krhke, nisu pale pod njegovim pritiskom.
U ocjeni Dodikovih političkih poteza, Konaković koristi oštar ton. Navodi da je većina zakona koje je Dodik usvojio nefunkcionalna i neprovodiva. Prema njegovim riječima, Dodik je najavio preuzimanje granica BiH, ali sada “se šunja kroz njih”. Na pitanje da li je to poraz institucija, Konaković odgovara da je pravi problem u samom uređenju države, koje naziva “ludačkom košuljom Dejtona”. Ipak, iznosi optimizam navodeći da ne postoji scenarij u kojem entitet može pobijediti državu.
U dijelu razgovora koji se tiče lokalne politike, Konaković se osvrnuo na dešavanja u Kantonu Sarajevo. Potvrdio je da je Samir Avdić najizgledniji kandidat za novu funkciju, ali nije isključio mogućnost promjena ukoliko se pojavi bolje ime.
U zaključku intervjua, Konaković jasno artikuliše nekoliko ključnih poruka:
-
Vrijeme za reforme je ograničeno – Evropska unija je nikad bliža, ali prepreke dolaze iznutra.
-
HDZ ima ključnu ulogu – mora se jasno odrediti da li je dio evropskog puta ili dio starog etničkog koncepta.
-
Institucije BiH nisu pale, ali je njihova funkcionalnost dovedena u pitanje.
-
Dodik i njegovi saradnici su pod ozbiljnom prismotrom, a država mora pokazati snagu i stabilnost.
-
Potrebna je odlučnost, ne populizam – samo konkretni potezi vode ka napretku.
Konakovićeva poruka je jasna: ili ćemo krenuti naprijed kroz reforme i saradnju, ili ćemo znati tačno ko je odgovoran za historijsku propuštenu priliku.
