Pripadnici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) jutros su izveli operaciju na području Banje Luke, gdje su uhapsili jednu osobu pod optužbom za pranje novca. Ova akcija je sprovedena na osnovu naloga koji je izdao Sud Bosne i Hercegovine, a po zahtjevu Tužilaštva BiH. Prema dostupnim informacijama, Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske (MUP RS) bilo je obaviješteno o operaciji te je pružilo podršku u njenoj realizaciji. Ova operacija je značajna jer predstavlja prvu aktivnost SIPA-e na području Republike Srpske od kraja februara, kada je došlo do obustave njihovih aktivnosti.

SIPA je od februara bila pasivna zbog odluke tadašnjeg direktora Darke Ćuluma, koji je naredio da se privremeno prekinu sve operacije na ovom području. Iako su se u proteklom periodu pojavljivale informacije da je ova agencija bila uključena u neke akcije, u stvarnosti nije direktno učestvovala u međunarodnoj operaciji sprovedenoj u saradnji sa Francuskom. Umjesto toga, SIPA je poslala zvanični dopis Tužilaštvu BiH u kojem je navela da se provođenje naloga Suda BiH povjeri Graničnoj policiji BiH, pravdajući tu odluku sigurnosnim razlozima.

Ključne informacije o operaciji

  • Uhapšena osoba osumnjičena je za pranje novca.

  • Akcija je sprovedena prema nalogu Suda BiH, a na osnovu zahtjeva Tužilaštva BiH.

  • MUP RS je bio obaviješten i pružio je asistenciju.

  • Specijalne jedinice SIPA-e nisu bile angažovane, već su operaciju izveli inspektori Kriminalističko-istražnog odjela i Finansijsko-obavještajnog odjela.

  • Ovo je prva operacija SIPA-e u RS od 28. februara, kada su njihove aktivnosti bile obustavljene.

Politička pozadina i pravni aspekti

U proteklom periodu došlo je do značajnih promjena u pravnom okviru Republike Srpske, koje su dodatno zakomplikovale djelovanje državnih institucija. Narodna skupština RS usvojila je zakon kojim se zabranjuje primjena određenih državnih zakona i djelovanje pojedinih institucija BiH na teritoriji ovog entiteta. Konkretno, usvojenim zakonom se isključuje primjena zakona o Sudu BiH, Tužilaštvu BiH, Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH te Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA) na teritoriji Republike Srpske.

U kontekstu ovih političkih dešavanja, značajno je napomenuti da je ova akcija prva intervencija SIPA-e nakon stupanja na snagu navedenog zakona. Iako su vlasti Republike Srpske jasno izrazile namjeru da se suprotstave nadležnosti državnih organa, Sud BiH i Tužilaštvo BiH i dalje izdaju naloge koji se provode na cijeloj teritoriji zemlje. Ova operacija je dokaz da državne institucije i dalje nastoje djelovati na prostoru RS-a, uprkos zakonskim preprekama koje su postavljene.

Uloga SIPA-e u prethodnim operacijama

Jedan od zanimljivih aspekata koji prati djelovanje SIPA-e u proteklom periodu jeste pitanje stvarne operativne prisutnosti. Naime, u prethodnim mjesecima bilo je nekoliko slučajeva u kojima je javnost bila dovedena u zabludu da SIPA učestvuje u određenim operacijama. Državni tužioci Džermin Pašić i Dubravko Čampara, zajedno sa direktorom Darkom Ćulumom, kreirali su strategiju prema kojoj bi nekoliko inspektora SIPA-e bilo pridruženo timovima Granične policije BiH. Na taj način stvoren je utisak da SIPA aktivno djeluje na području RS-a, iako u stvarnosti nije bila glavni nosilac operacija.

Osim toga, raniji pokušaji hapšenja osoba koje su pod istragom nisu naišli na značajnu podršku institucija zaduženih za sprovođenje zakona. Iako je za Miloradom Dodikom raspisana potjernica nakon što je osuđen na godinu zatvora i zabranu obavljanja funkcija u trajanju od šest godina, SIPA nije ni pokušala da ga uhapsi. Ovaj slučaj postavlja ozbiljna pitanja o efikasnosti provođenja zakona i o stvarnoj moći institucija na državnom nivou da djeluju na cijeloj teritoriji zemlje.

Zaključak

Jutrošnja akcija predstavlja prekretnicu u radu SIPA-e na području Republike Srpske. Nakon mjeseci pasivnosti i političkih opstrukcija, ova operacija pokazuje da institucije državnog nivoa i dalje imaju kapacitet za sprovođenje zakona na cijeloj teritoriji BiH. Međutim, postavlja se pitanje koliko će ovakvih akcija biti u budućnosti i hoće li vlasti RS-a dodatno pojačati otpor prema institucijama kao što su Sud BiH, Tužilaštvo BiH i SIPA.

S obzirom na trenutnu političku situaciju, naredni mjeseci će biti ključni za određivanje odnosa između entitetskih i državnih institucija, posebno kada su u pitanju pitanja pravosuđa i provođenja zakona. U svakom slučaju, akcija SIPA-e na području Banja Luke jasno pokazuje da su pravosudne institucije na državnom nivou odlučne da nastave s provođenjem svojih nadležnosti, bez obzira na pravne barijere koje postavlja Narodna skupština RS-a.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here