Politička klima u Mostaru, gradu koji već decenijama predstavlja simbol složenih odnosa među konstitutivnim narodima u Bosni i Hercegovini, ponovo je uzavrela nakon kontroverznih izjava bivšeg gradonačelnika Safeta Oručevića. Njegove poruke, koje su mnogi ocijenili kao ratnohuškačke, izazvale su burne reakcije, naročito iz redova Hrvatske republikanske stranke (HRS). U fokusu polemike nalaze se pitanja političke jednakopravnosti, zakonitosti određenih projekata u gradu, te odnosi među bošnjačkim i hrvatskim predstavnicima vlasti.
Iz Kluba vijećnika HRS-a u Gradskom vijeću Mostara stigao je odlučan demanti Oručevićevih tvrdnji. Prema njima, izjave o navodnoj ugroženosti Bošnjaka u Mostaru su neosnovane i predstavljaju svjesno dezinformisanje javnosti. Oni ističu da je Mostar jedini grad u BiH koji posjeduje mehanizme nacionalne zaštite kroz kvote u Gradskom vijeću, kao i mogućnost pokretanja zaštite vitalnog nacionalnog interesa.
Prema navodima HRS-a, važno je razumjeti nekoliko ključnih činjenica:
-
Nijedan narod ne može imati ni relativnu ni apsolutnu većinu u Gradskom vijeću, čime se automatski uklanja mogućnost političke dominacije.
-
Sve važne odluke, uključujući regulacione i prostorne planove, budžet, pa čak i imenovanje ulica, moraju biti donesene dvotrećinskom većinom, tj. sa minimum 24 glasa od ukupno 35 vijećnika.
-
Odluke koje su donesene u prethodnim sazivima, kao i u trenutnom, uvijek su imale podršku bošnjačkih vijećnika.
Na osnovu ovih podataka, HRS se pita – kako je moguće da Bošnjaci u Mostaru budu ugroženi, ako ne samo da učestvuju u donošenju ključnih odluka, već ih i kreiraju na svim nivoima vlasti: lokalnom, kantonalnom, federalnom i državnom?
Posebnu težinu dobija i tvrdnja HRS-a da je bivši gradonačelnik motivisan ličnim interesima. Oni iznose optužbe da Oručević godinama koristi stanje političke tenzije i nesigurnosti kako bi ostvario ličnu korist, upućujući sumnje na uzurpiranje gradskih prostora u staroj gradskoj jezgri, te na druge neregularnosti. Insinuacije o ličnom bogaćenju na račun haosa i nestabilnosti, dodatno su podigle ton političke rasprave u Mostaru.
Ono što je dodatno izazvalo ogorčenje HRS-a jeste i Oručevićeva retorika koja, kako navode, nije primjerena nekome ko se predstavlja kao bivši pripadnik HVO-a. Zbog toga su javno pozvali Ministarstvo vanjskih poslova Republike Hrvatske da reaguje, budući da je Oručević, kako navode, hrvatski državljanin koji svojim izjavama šteti interesima i ugledu Hrvatske.
Povod za ovakve reakcije bila je Oručevićeva izjava u kojoj je rekao da se “Bošnjaci ne boje nikoga” te da, ako neko ne može da živi sa Hrvatima i Bošnjacima, treba da se pripremi za rat. Takve izjave, date u kontekstu spora oko izgradnje Hrvatskog narodnog kazališta (HNK) u Mostaru, ocijenjene su kao direktna prijetnja miru u gradu.
Prema Oručeviću, projekat izgradnje HNK je nelegalan i, kako kaže, više politički nego građevinski problem. On tvrdi da se iza ovog projekta kriju pokušaji dominacije i ignorisanja bošnjačkih interesa. Uz to, posebno ističe podršku koju bošnjačke strukture pružaju mostarskom muftiji, što ukazuje na dublju političko-religijsku dimenziju sukoba. Takođe, njegovo tumačenje ponašanja gradonačelnika Maria Kordića ocijenjeno je kao prelaženje svake granice političke odgovornosti i ulazak u zonu opasnog nacionalizma.
Za kraj, Oručević upozorava da su trenutna dešavanja samo “vrh ledenog brijega” i da bi potencijalni sukobi mogli imati šire posljedice, izvan granica Mostara. Ova rečenica naišla je na posebno negativan odjek, jer implicira mogućnost širenja nasilja, što je u aktuelnom političkom trenutku izuzetno osjetljiva tema.
U zaključku, sukob između bivšeg gradonačelnika i vijećnika HRS-a u Mostaru ne svodi se samo na različito viđenje lokalnih pitanja. On odražava šire društveno-političke tenzije u BiH, gdje se međunacionalni odnosi često koriste za političko pozicioniranje, a javni diskurs sve češće prerasta u otvorene prijetnje. Mostar, grad simbolično podijeljen po etničkim linijama, ponovo se suočava sa izazovom da očuva mir i političku stabilnost u vremenu kada riječi sve više podsjećaju na sukobe iz prošlosti.
Poštovani čitatelji, hvala vam na čitanju!
