Marinko Čavara, jedan od zamjenika predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, gostovao je u današnjoj emisiji Klix Studija. U intervjuu je iznio svoja mišljenja o trenutačnom stanju u BiH, politikama koje se provode te kritikama prema različitim političkim akterima u zemlji. Čavara je istaknuo da je trenutna politička situacija u Bosni i Hercegovini prilično kompleksna, te da nije lako ocijeniti napredak kada je riječ o evropskim integracijama. Iako BiH nije dobila datum početka pregovora za članstvo u EU, Čavara smatra da je prethodna koalicija ipak ostvarila značajan napredak na tom polju, usprkos brojnim izazovima.
On također tvrdi da je često preuveličavan utjecaj Hrvatske i Srbije na unutarnje procese u BiH, te da mnoge političke stranke koriste te vanjske utjecaje kao izgovor za vlastiti politički neuspjeh. Pritom je iznio kritiku na račun visokog predstavnika, Christiana Schmidta, kojeg smatra odgovornim za donošenje odluka u “pogrešnom trenutku”, čime, kako kaže, dodatno pogoršava političku situaciju u zemlji.
Posebno je osudio stranke iz Sarajeva koje sebe nazivaju građanskim strankama, a koje, prema njegovom mišljenju, zapravo nemaju stvarnu volju za dogovorom i kompromisima. Prema njegovim riječima, stranke poput SDA i DF često se pozivaju na “obranu države” kao alibi za izostanak postizanja političkog konsenzusa. Čavara je naglasio da stvaranje “ambijenta za dogovor” mora biti prioritet, umjesto stalnog populizma koji često izaziva političku nestabilnost.
Iako priznaje da politika Milorada Dodika može biti djelomično destruktivna, Čavara je objasnio da je Dodik često prisiljen na određene reakcije zbog okolnosti koje ga okružuju. Dodao je i da Dodikova najava o izmjenama u BiH može izgledati kao politička taktika, bez stvarne namjere da se nešto konkretno promijeni.
Osim toga, Čavara je komentirao nedavne političke odluke, poput odluke Trojke da raskine partnerstvo sa SNSD-om. On smatra da su takve odluke donošene “naprasno”, bez prethodnih konsultacija sa HDZ-om, što dodatno komplicira političku situaciju u BiH. Dodao je da je intervencionizam na Ustav BiH, koji je temelj Dejtonskog mirovnog sporazuma, vrlo opasan i može dovesti do destabilizacije pravnog sistema BiH.
Jedan od ključnih dijelova intervjua bio je komentar na Izborni zakon. Čavara je priznao da je neusvajanje Izbornog zakona bila pogrešna odluka, ali je istaknuo da nije imao odgovarajuće sagovornike za takav korak. Također je iznio stav da HDZ nikada nije bio protiv legitimnog predstavljanja i da bi izmjene Izbornog zakona trebale usmjeriti Bosnu i Hercegovinu prema stabilnijem političkom sistemu.
Osim toga, Čavara je komentirao i minimalnu platu od 1.000 KM, koju je uvela Vlada FBiH, rekavši da takve odluke trebaju biti bolje pripremljene, jer su dovele do povećanja cijena i poremećaja na tržištu rada. Iako smatra da 1.000 KM nije dovoljno za pokrivanje životnih troškova, naglašava da je trebalo bolje razmisliti o posljedicama takvih mjera.
Na kraju, Čavara je spomenuo incident iz 2017. godine, kada je, prema njegovim riječima, planiran pokušaj ubistva, te je to povezivao sa svojim stavljanjem na američku crnu listu. Smatra da su sankcije koje su mu nametnute kršenje ljudskih prava i poniženje, a komentirao je i blokadu njegovih prijedloga za isplatu plaća u gotovini, koji nisu prošli zbog protivljenja SDP-a i SDA.
Čavara je zaključio da HDZ neće sudjelovati u smjenama iz Vijeća ministara dok se ne uspostavi parlamentarna većina koja će moći funkcionirati u oba doma Parlamentarne skupštine BiH.
Na kraju, Čavara je još jednom naglasio važnost stabilnosti i predvidljivosti u političkom životu Bosne i Hercegovine. Smatra da je potrebno donijeti odgovorne odluke koje neće samo zadovoljiti trenutne političke interese, već će dugoročno pridonijeti jačanju institucija i funkcionalnosti države. Iako je svjestan izazova s kojima se suočavaju politički akteri u BiH, Čavara vjeruje da se samo kroz dijalog i kompromis može doći do održivog rješenja za političke i ekonomske probleme koji opterećuju zemlju. Dodao je da Evropska unija ostaje ključni cilj BiH, ali da je za ostvarenje tog cilja nužno prevazići unutarnje podjele i izgraditi stabilnu političku i pravnu platformu koja će omogućiti daljnji napredak.
