Džamije su nekada bile rijetka pojava u Japanu, ali više nisu. Najnovija, Masyid Istiqlal Osaka, otvoren je u četvrti Nishinari u Osaki prošle godine. Nalazi se u zgradi stare tvornice. Troškovi radova obnove uglavnom su pokriveni donacijama Indonežana. Indonezija ima najveću muslimansku populaciju na svijetu
Japan postaje i zemlja džamija. Rezultat je to sve češćih brakova između muslimana i japanskih državljana i rasta broja japanskih preobraćenika u posljednja dva desetljeća, pri čemu se broj džamija povećao sedam puta.
Hirofumi Tanada, emeritus profesor sociologije na Sveučilištu Waseda u Tokiju, procjenjuje da je Japan sada dom za više od 200.000 muslimana. Studija koju su proveli Tanada i njegove kolege pokazala je da je u martu 2021. širom Japana bilo 113 džamija, u odnosu na samo 15 koliko ih je bilo 1999. godine.
Brojka se temelji na vladinoj statistici o postotku muslimana u stanovništvu i brojkama o članstvu iz Udruženja muslimana.
Njihova studija je pokazala da je oko 230.000 muslimana živjelo u Japanu krajem 2020. godine. Od tog broja, japanski državljani i oni koji su stekli status stalnog boravka putem braka i drugih okolnosti činili su oko 47.000, više nego dvostruko u odnosu na procjenu od 10.000 do 20.000 desetljeće ranije. “Mnogi od njih su postali muslimani kroz brak”, rekao je Tanada. “Vjerojatno je da se sve veći broj pridružuje vjeri zbog vlastitih istraživanja.”
Džamije su nekada bile rijetka pojava u Japanu, ali više nisu. Najnovija, Masyid Istiqlal Osaka, otvoren je u četvrti Nishinari u Osaki prošle godine. Nalazi se u zgradi stare tvornice. Troškovi radova obnove uglavnom su pokriveni donacijama Indonežana. Indonezija ima najveću muslimansku populaciju na svijetu.
“Nadamo se da ćemo ovu džamiju učiniti mjestom koje svi muslimani mogu slobodno posjećivati”, rekao je Herizal Adhardi, 46-godišnji Indonežanin koji je na čelu odbora koji upravlja džamijom Masyid Istiqlal Osaka.
“Mi Japanci nismo bili upoznati s muslimanima”, rekao je Hirofumi Okai, vanredni profesor sociologije na Univerzitetu Kyoto Sangyo koji proučava islamsku kulturu. “Sada kada su naši susjedi, moramo razmišljati o tome kako živjeti s njima u ovom raznolikom društvu.”(stav.ba)
akos.ba
