Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske i lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), prema riječima mnogih analitičara, prešao je “crvenu liniju” u političkom djelovanju, pokrenuvši ozbiljan izazov za ustavni poredak Bosne i Hercegovine. Naime, tijekom posljednje sjednice Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS), usvojeni su zakoni koji zabranjuju rad državnih institucija, uključujući Sud Bosne i Hercegovine, Tužilaštvo BiH, kao i SIPA-u na teritoriju Republike Srpske. Ovaj potez mnogi smatraju klasičnim državnim udarom, jer se njime ozbiljno narušava teritorijalni integritet i suverenitet države.
Iako je Dodik ove zakone najavljivao već duže vrijeme, a osobito nakon presude koju je izrekla sutkinja Suda BiH, Senada Uzunović, smatrajući to političkim progonima od strane Sarajeva, sada je otišao korak dalje. Zabrana djelovanja državnih institucija na području RS-a nije samo politička poruka, već konkretno djelovanje koje prijeti daljnjim destabiliziranjem zemlje. Činjenica da Dodik nastavlja s provođenjem ove politike, unatoč sankcijama i protivljenju političara iz drugih dijelova BiH, izaziva opravdane zabrinutosti za budućnost zemlje.
Dok Dodik ostvaruje svoje ciljeve i provodi zakone koji su izazvali brojne osude, najviše se postavlja pitanje – zašto šute državne institucije, a posebno Tužilaštvo BiH? Iako su iz Tužilaštva BiH poslani dopisi u kojima se traže materijali koji su doveli do usvajanja sporne sjednice, reakcija je bila mlaka i gotovo nevidljiva. U ovom kontekstu, postavlja se pitanje o nedostatku reakcije i neaktivnosti glavnog tužioca, Milanka Kajganića, koji je već nekoliko puta bio kritikovan zbog nedostatka odgovornosti prema ozbiljnim prijetnjama ustavnom poretku. Njegova neprisutnost, uz sumnjivu posjetu Peruu i Brazilu, samo dodatno pojačava osjećaj nesigurnosti u pravosudnom sustavu BiH.
Prema izvorima, Tužilaštvo BiH i dalje nije poduzelo ozbiljne korake kako bi pokazalo Dodiku i njegovim pristašama da nisu iznad zakona. U normalnoj situaciji, svi uključeni u usvajanje ovih zakona, uključujući Dodikove suradnike i Nenada Stevandića, predsjednika NSRS-a, već bi bili pozvani na odgovornost, a zakonodavne i izvršne vlasti bi reagirale u svrhu zaštite integriteta države. Međutim, tu je i zabrinjavajući aspekt neradnje i bojažljivosti državnih institucija. Ako Tužilaštvo BiH i dalje bude šutjelo, pitanje je koliko će Dodik i njegovi suradnici ići daleko u svojoj osveti prema institucijama BiH, koja već sada pokazuje znakove slabosti.
Zapravo, ako ovakva situacija potraje, postoji opasnost da Dodik preuzme kontrolu nad pravosudnim organima, što bi moglo rezultirati daljnjim slabljenjem države i njenog integriteta. Tužilaštvo BiH, na čijem čelu se nalazi Kajganić, ima ključno odgovornost u ovoj situaciji. Ako ne reagira odlučno, postavit će se ozbiljna pitanja o legitimnosti njegovog mandata i njegove sposobnosti da štiti suverenitet i stabilnost BiH. Reakcija tužiteljstva na Dodikove poteze trebala bi biti brza i nepopustljiva, kako bi se poslala jasna poruka da nikome nije dozvoljeno da ugrozi temelje države.
Ukoliko se Tužilaštvo ne pozabavi ovom krizom, moguće je da će Dodik nastaviti s djelovanjem protiv države i ugrožavanjem njene unutrašnje stabilnosti. Sve ovo dodatno otežava sigurnosnu situaciju u zemlji, a politička stabilnost postaje još neizvjesnija. Jasna i nedvosmislena reakcija iz pravosudnih tijela bit će ključna za očuvanje integriteta države i njezinih institucija. Ovaj trenutak također može postaviti presedan za buduće korake BiH, jer ukoliko ne reagira sada, odgovornost za daljnju destabilizaciju bit će na svim institucijama koje ne poduzmu potrebne mjere.
Na kraju, možemo reći da je trenutna situacija u Bosni i Hercegovini vrlo kritična. Odgovornost za sudbinu zemlje leži na svim političkim i pravosudnim institucijama. Ukoliko Tužilaštvo BiH nastavi ignorirati prijetnje Dodikove vlasti, BiH bi se mogla naći na putu daljnjeg sloma. Poštovanje zakona i usklađivanje svih institucija u skladu sa ustavom ključno je za opstanak zemlje kao jedinstvene i stabilne političke tvorevine.
Zaključno, trenutna situacija u Bosni i Hercegovini zahtijeva hitnu i odlučnu reakciju svih odgovornih institucija, kako bi se spriječilo daljnje ugrožavanje stabilnosti i suvereniteta države. Tužilaštvo BiH mora pokazati da je spremno djelovati protiv svakog pokušaja političkog nasilja i ugrožavanja pravnog poretka, bez obzira na političku pripadnost. Ako ovaj trenutni trenutak prolazi bez adekvatne reakcije, mogli bismo svjedočiti daljnjoj eroziji vladavine prava i demokratskih principa. U tom kontekstu, važno je da sve institucije, i domaće i međunarodne, udruže snage u očuvanju mira, stabilnosti i društvene kohezije. Samo kroz jedinstvo i čvrsto djelovanje protiv svih oblika zloupotrebe moći, BiH može sačuvati svoj suverenitet i put ka evropskim integracijama.
