Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, nedavno se osvrnuo na stavove koji se odnose na Kristijana Šmita i njegovu ulogu u BiH, a posebno je kritikovao ponašanje ambasadora država koje se smatraju dijelom Upravnog odbora Savjeta za implementaciju mira (PIC). Dodik je izrazio duboko nezadovoljstvo zbog toga što su ambasadori prešutjeli ozbiljan kršenje Ustava BiH i ugrožavanje suvereniteta zemlje. On je naglasio da bi, da su reagirali u trenutku kada je Šmit nametnuo zakon, ambasadori zapravo pokazali da im je zaista stalo do BiH i njenog dobrog stanja. Umjesto toga, smatra da su ti isti predstavnici samo ignorirali najgrublje povrede ustavnih principa.
Dodik je također postavio pitanje koje se odnosi na osnovne principe svakog suverenog društva, naglašavajući da bi u svakoj zemlji, pa tako i u BiH, svi morali poštovati Ustav i zakone. On ističe da je osnovni problem u BiH upravo nepoštovanje Ustava, što dovodi do niza problema, od kojih su mnogi rezultat činjenice da su suverenitet i teritorijalna cjelovitost BiH ugroženi zbog političkog utjecaja stranih faktora. Dodik smatra da je pravi problem u tome što su neki strani akteri, poput Kristijana Šmita, zapravo ti koji su srušili Ustav, i to usprkos tome što pozivaju na njegovo poštovanje.
Jedan od ključnih problema koje Dodik ističe je taj što su dogovori legitimnih predstavnika tri naroda u BiH rušeni od strane stranih faktora, što dodatno komplicira političku situaciju. Smatra da su takve intervencije u unutrašnje političke odluke zemlje potpuno neprihvatljive. Zakonodavne promjene koje je nametnuo Šmit, prema njegovom mišljenju, nisu u skladu s voljom naroda i predstavljaju ozbiljan udar na političku autonomiju i suverenost Republike Srpske. Dodik je istakao da Republika Srpska samo traži da se poštuje Ustav BiH, koji je ključ za stabilnost i funkcioniranje zemlje.
Kritikujući međunarodne faktore, Dodik je pozvao ambasadore da podrže BiH, ali na način koji će omogućiti poštovanje ustavnih principa i izgradnju međusobnog povjerenja među tri konstitutivna naroda. Umjesto toga, prema njegovim riječima, ambiciozni politički manevri koji dolaze iz međunarodne zajednice samo kompliciraju situaciju. Posebno je naglasio da ne želi slušati nikakve priče o Ustavnom sudu BiH, jer je, prema njegovom uvjerenju, taj sud politički instrumentalizovan. Smatra da je takva politika samo još jedan primjer kako se BiH pokušava oblikovati izvan njenih legitimnih institucija i na štetu njenog suvereniteta.
S obzirom na sve ove tvrdnje, Dodik je jasno poručio da bi trebalo prestati s manipulacijama i podvalama vezanim za politiku i odluke koje se donose na međunarodnoj sceni, jer to samo dovodi do još većeg političkog nesigurnosti. Pritom je pozvao na političku odgovornost i na to da svi koji se protive trenutnoj situaciji u BiH trebaju pokazati istinsku želju za mirom i stabilnošću, umjesto da se koriste kao instrumenti stranih interesa.
Dodik je, također, naglasio da je pravda u BiH, u trenutnim okolnostima, postala visoko politizirana, te da je presuda Kristijanu Šmitu i njegovo ponašanje prema Bosni i Hercegovini samo pokazatelj stanja u kojem se nalazi zemlja. On smatra da strana ulaganja u politiku BiH bez poštovanja njezinih osnovnih principa, posebno ustavnih normi, vode ka daljnjoj destabilizaciji. Dodik se osvrnuo i na neadekvatan pristup međunarodne zajednice, koji je prema njegovom mišljenju stvorio više problema nego što je pomogao u njihovom rješavanju. Zbog toga poziva na poštovanje zakonodavnih normi, a ne na manipulacije koje samo produbljuju već postojeće podjele.
Za kraj, Dodik je poručio kako BiH mora prestati biti politički podijeljena zemlja, te kako je jedini put prema stabilnosti uzajamno poštovanje i usklađivanje političkih stavova svih njenih naroda. Iako priznaje da nije moguće ignorirati strane faktore, tvrdi da budućnost BiH leži u internoj harmoniji i suglasju tri konstitutivna naroda. Dodik je naglasio da je suverenitet Republike Srpske u srcu tih nastojanja i da će njegova stranka i dalje raditi na tome da BiH bude zemlja u kojoj se poštuju ustavni principi i gdje je svaki narod ravnopravan.
