Politička scena u BiH posljednjih dana potresena je ozbiljnim optužbama koje uključuju Edina Fortu, ministra u Vladi Kantona Sarajevo i predsjednika Naše stranke. Naime, inspektor SIPA-e, Jasmin Krnjić, priznao je unutrašnjoj kontroli agencije i Tužilaštvu Kantona Sarajevo da su mu Forto i drugi visoki kadrovi njegove stranke nudili zaposlenje supruge u državnoj službi kako bi stopirao ili usporio istragu u vezi sa slučajem Bjelašnica. Prema informacijama do kojih je došao portal Istraga.ba, Krnjićev telefon sadrži poruke koje potvrđuju ove tvrdnje, uključujući i poruke koje je osobno slao Edin Forto, pokazujući tako njegovu direktnu umiješanost u pokušaj ometanja istrage.
Slučaj se odnosi na Bojana Bošnjaka, ministra za komunalnu privredu, infrastrukturu i zaštitu okoliša u Vladi KS, koji je uhapšen u novembru prošle godine zbog sumnje da je nezakonito potpisao Mišljenje na studiju uticaja na životnu sredinu za područje Bjelašnice, što je omogućilo legalizaciju bespravne gradnje na ovom području. Tijekom istrage, došlo je do saznanja da su ključni politički akteri, uključujući Fortu i predsjednika NiP-a Elmedina Konakovića, vršili pritisak na Bošnjaka da izda pozitivno mišljenje kako bi se omogućila izgradnja, unatoč tome što je projekt bio nezakonit.
Ključni momenti koji upućuju na moguću povezanost Fortinog ponašanja sa slučajem uključuju dokumente koji ukazuju na česte susrete između njega i Bošnjaka tokom 2023. i 2024. godine. Prema podacima koje su istražni organi prikupili, Forto i Bošnjak sastajali su se nekoliko puta, među kojima su ključni datumi uključujući 21.11., 21.12. i 26.12. 2023. godine, te 12.01., 5.04., 9.05., 4.06. i 3.07. 2024. godine. Ovi susreti su se intenzivirali nakon što je Bošnjak potpisao sporno mišljenje 3. aprila 2024. godine, što ukazuje na mogući povezani pritisak i pokušaj prikrivanja dokaza. U julu 2024. godine, Bošnjak je počeo skrivati dokaze od Tužilaštva KS, a samo nekoliko dana nakon njegovog hapšenja, Forto je promijenio telefon, pokušavajući očigledno prikriti tragove.
Ova situacija izazvala je ozbiljnu političku krizu, jer su Forto i Konaković kao visoki politički lideri optuženi za pokušaj utjecaja na administrativne odluke koje bi im mogle donijeti političke i financijske koristi. U isto vrijeme, Krnjić je postao ključni svjedok u istrazi, potvrđujući da su Bošnjak i on bili pod pritiskom da potpišu sporne dokumente, čime se dodatno potvrđuje veza između Naše stranke i potencijalnih nezakonitih radnji.
Iako su tokom istrage prikupljeni konkretni dokazi, uključujući i presretnute komunikacije, još uvijek nije jasno što će biti ishod ovog slučaja. Bojan Bošnjak trenutno se nalazi u pritvoru, dok su mnogi iz političkog establišmenta pozvali na hitnu i nepristrasnu istragu kako bi se razjasnila sva sporna pitanja. Međutim, uz svu ozbiljnost optužbi, situacija se komplikuje činjenicom da su visoki politički funkcioneri u BiH, poput Fortu i Konakovića, pod snažnim pritiscima koji bi mogli ugroziti političku stabilnost u zemlji.
S obzirom na kriminalnu pozadinu i političke veze koje se sve više istražuju, jasno je da se ovaj slučaj ne odnosi samo na pojedince već na širu političku dinamiku koja bi mogla imati dugoročne posljedice na vladavinu prava i političke odnose u BiH. Iako Forto i Naša stranka nastoje demantirati optužbe, istražni organi će, čini se, nastaviti s istragom i prikupljanjem dokaza kako bi se osigurala pravda i razjasnila uloga svih aktera.
Na kraju, slučaj Forto-Bošnjak ukazuje na duboke političke i administrativne probleme unutar BiH, gdje se i dalje suočavamo s izazovima koji uključuju korupciju, politički pritisak i nesposobnost za donošenje nezavisnih odluka. Rješenja za ove probleme nisu jednostavna, ali će biti od ključne važnosti za budući razvoj i demokratski legitimitet zemlje. Pitanje koje ostaje je hoće li politički lideri biti spremni suočiti se s posljedicama svojih postupaka i omogućiti pravednu istragu koja bi mogla otvoriti put ka većoj političkoj odgovornosti u BiH.
Ovaj slučaj, osim što otkriva potencijalne zloupotrebe u visokoj politici, također stavlja pod pitanje integritet institucija koje bi trebale biti neovisne i sposobne za provođenje zakona. Ukoliko se potvrde optužbe protiv Edina Fortu i drugih političkih lidera, to bi moglo imati ozbiljan utjecaj na povjerenje građana u vladavinu prava u BiH. Iako je istraga u toku, važno je da svi akteri u ovom procesu, uključujući političke stranke, pravosudne institucije i medije, rade transparentno i nepristrasno, kako bi se očuvala pravda i omogućio pravičan ishod. Bez temeljite i neovisne istrage, politička scena BiH bi mogla još više biti zahvaćena sumnjama i neizvjesnostima, što bi dodatno usporilo napore za reformama i približavanju zemlje europskim standardima. Iako su posljedice za Bošnjaka i druge umiješane političare ozbiljne, šira slika koja se mora sagledati odnosi se na jačanje institucionalnih mehanizama koji će omogućiti građanima BiH da vjeruju u sustav koji treba štititi njihove interese, a ne koristiti se za političke obračune.
