U jeku političkih i pravosudnih previranja u Bosni i Hercegovini, jedan od najaktuelnijih događaja izazvao je buru reakcija – riječ je o izjavama Rame Isaka, ministra unutrašnjih poslova Federacije BiH, koji je javno izrazio svoje nezadovoljstvo načinom na koji se postupa s pravosnažnim nalogom za hapšenje Milorada Dodika. Ova tema ponovno je otvorila pitanje efikasnosti i pravednosti pravnog sistema, kao i odnosa između entitetskih i državnih institucija, te uloge međunarodne zajednice u očuvanju mirnog i stabilnog poretka u zemlji.

Ministar Isak je otvoreno potvrdio da je Federalna uprava policije (FUP) zaprimila nalog kojim se traži hapšenje Milorada Dodika, ali isključivo na području Federacije BiH. Prema njegovim riječima, FUP će u potpunosti poštovati taj nalog i ako se Dodik pojavi na teritoriji Federacije, bit će uhapšen od strane nadležnih policijskih struktura – bilo federalnih ili kantonalnih.

Međutim, ono što Isak ističe kao glavni problem jeste činjenica da na prostoru entiteta Republika Srpska nije došlo do provođenja istog naloga, iako su određeni državni organi, uključujući Graničnu policiju, SIPA-u i Sudsku policiju, bili nadležni za njegovo izvršenje.

Ministar naglašava da postoji niz ozbiljnih propusta u funkcioniranju pravosudnog aparata, posebno kada se radi o jednakom tretmanu pred zakonom. Kako je rekao:

“Pred zakonom svi moraju biti isti. Ako ovo ovako nastavi, onda to više nije država za koju smo se mi borili.”

U njegovim izjavama jasno se osjeća frustracija zbog oklijevanja odgovornih službi da izvrše nalog koji je izdao Sud Bosne i Hercegovine. Očekivao je da se sve institucije ponašaju odgovorno i u skladu sa zakonom, bez obzira na politički pritisak ili moguće sigurnosne rizike.

Isak je naglasio nekoliko ključnih stavova:

  • Pravna jednakost mora biti osnova svakog demokratskog društva.

  • Odgovorni za ignoriranje naloga moraju biti procesuirani.

  • Međunarodna zajednica, kao garant mira, mora pokazati konkretnu reakciju.

  • Nema opravdanja za selektivno provođenje zakona, pogotovo kada je riječ o osobama koje obnašaju visoke političke funkcije.

Govoreći o sigurnosnoj procjeni koju su ranije isticale pojedine institucije kao izgovor za nepostupanje, Isak je otvoreno priznao da ih je jedno vrijeme pokušavao razumjeti i opravdati. Međutim, s obzirom na činjenicu da su iste službe uspjele hapšiti međunarodno tražene kriminalce, zaplijeniti velike količine narkotika i uspješno sprovesti rizične akcije, ne vidi više nikakav razlog da se izbjegava sprovođenje naloga za Dodikovo hapšenje.

Ministar se posebno osvrnuo na stav međunarodne zajednice. Po njegovom mišljenju, dejtonski mirovni sporazum ne smije se tumačiti selektivno, kao što je to često slučaj. Koristeći upečatljivu metaforu, izjavio je da “Dejtonski mir nije švedski stol – ne možemo uzimati ono što nam odgovara, a odbacivati ono što ne želimo.”

U njegovim riječima osjeća se duboka zabrinutost zbog mogućnosti da se ovakvim pristupom uruši pravna država i stvori ambijent u kojem su politički moćnici nedodirljivi, dok se od običnih građana traži striktna zakonitost.

Isak je ukazao i na sljedeće važne tačke:

  1. Uloga policije nije bez rizika, ali to je priroda njihove profesije.

  2. Nepostupanje po sudskim nalozima šalje poruku slabosti i podložnosti političkom uticaju.

  3. Neophodna je institucionalna hrabrost da se zakoni primjenjuju bez obzira na političke figure.

  4. Građani gube povjerenje u sistem kada se selektivno provode zakoni.

Zaključno, ministar Isak jasno je poručio da je vrijeme izgovora prošlo. Po njegovom mišljenju, svi koji su propustili izvršiti zakonski nalog moraju odgovarati pred pravdom, bez obzira na funkciju koju obnašaju. “Vrijeme je da se stvari pokrenu i da se oni koji su propuste napravili – procesuiraju.”

Njegove riječi snažno odzvanjaju u javnosti, jer otvaraju ne samo pitanje Dodikove odgovornosti, već i dublji problem: Da li institucije u BiH imaju hrabrosti da se suoče s vlastitim slabostima? U vremenu kada građani traže pravdu, stabilnost i red, pitanje dosljednosti u primjeni zakona postaje ključno za budućnost cijele države.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here