U Bosni i Hercegovini trenutno traje politička kriza koja se smatra najtežom od okončanja rata. Miro Lazović, bivši predsjednik Skupštine Republike Bosne i Hercegovine, iznio je svoje viđenje trenutne situacije, navodeći kako je politička nestabilnost dostigla kritičnu tačku. Kriza je rezultat intenzivnih napora Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske, koji poduzima korake ka oslabljivanju državnih institucija i usmjeravanju politike prema separatističkim ciljevima. Prema Lazoviću, trenutna situacija postavlja dva moguća scenarija – ili će Republika Srpska i Dodik izaći kao pobjednici, ili će Bosna i Hercegovina uspjeti obraniti svoju državnost i institucije.
U posljednjim mjesecima, Dodik je poduzeo konkretne korake u pravcu slabljenja centralne vlasti BiH. Na početku je zabranio djelovanje Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), Tužilaštvu i Sudovima BiH na teritoriji Republike Srpske, što predstavlja značajan udarac na funkcioniranje državnih institucija. Zatim je, u sklopu novog ustava Republike Srpske, predložio osnivanje vojne formacije, kao i pravo na samoopredjeljenje te mogućnost ulaska u konfederaciju s susjednim državama. Ovaj pokušaj razbijanja državnih okvira BiH izazvao je veliku zabrinutost među političarima i građanima koji se protive njegovim planovima.
Miro Lazović smatra da je trenutna politička situacija, s obzirom na okolnosti, u svojoj finalnoj fazi. Očekuje se da će politička kriza ili kulminirati uspjehom separatističkih politika Republike Srpske, ili će BiH uspjeti obnoviti svoju cjelovitost i suverenitet. Lazović ističe da je ovo trenutak kada BiH mora pokazati da su njezine državne institucije jače od politike koju provodi Milorad Dodik. To je pitanje odnosa snage između centralnih vlasti u Sarajevu i vlasti Republike Srpske. Bosna i Hercegovina treba osigurati da njene institucije obave svoj posao i zaštite ustavni poredak.
Lazović također razmatra pitanje hapšenja Dodika, premijera Republike Srpske Radovana Viškovića i predsjednika Narodne skupštine RS-a Nenada Stevandića, koji su ključne figure u ovoj krizi. Iako su mnogi tražili da se pokrene akcija protiv ovih lidera, Lazović smatra da bi takav potez trenutno mogao biti kontraproduktivan. Prema njegovim riječima, treba čekati “povoljan trenutak” kada će institucije BiH moći u mirnoj atmosferi obaviti svoj posao. On naglašava da ne bi trebalo stvarati javnu pompu niti prekomjerno vršiti pritisak na institucije. Umjesto toga, vjeruje da će SIPA i Tužilaštvo BiH obaviti svoj posao kada dođe pravo vrijeme.
Pored toga, Lazović smatra da bi politički pritisak unutar same Republike Srpske mogao dovesti do promjena. On vjeruje da će opozicija iz RS-a, kroz organizirane proteste, pomoći da se javnost u tom entitetu suoči s realnošću trenutne političke situacije. S obzirom na dugotrajan nezadovoljstvo naroda i stalnu potporu opozicije, Lazović smatra da bi se mogao dogoditi unutarnji pritisak koji će navesti Dodikove saveznike da prihvate rješenja koja vode mirnom rješenju.
Kroz sve ove komentare, Lazović jasno daje do znanja da politička situacija u BiH neće biti riješena jednostavno. Ova kriza je postala test za stabilnost i održivost bosanskohercegovačkih institucija. Dodikove separatističke politike zahtijevaju odgovoran odgovor, koji se ne smije temeljiti samo na političkoj reakciji, nego i na temeljnim zakonodavnim i ustavnim načelima koja čine osnovu suverene države BiH.
Na kraju, Lazović podsjeća da ustavni poredak BiH i stabilnost u zemlji neće biti osigurani samo odlukama političara i institucija, već i od odlučnosti građana, civilnog društva i svih političkih snaga koje žele očuvanje mira i suvereniteta. Bez obzira na to kako se politička situacija razvija, ključni faktor za opstanak BiH bit će sposobnost njenih institucija da ostanu usmjerene prema nacionalnoj i državnoj stabilnosti.
U konačnici, situacija u Bosni i Hercegovini jasno pokazuje da stabilnost zemlje zavisi od spremnosti njenih lidera da se suprotstave destabilizirajućim politikama i održavaju jedinstvo unutar postojećih državnih okvira. Dodikovi separatistički potezi predstavljaju ozbiljan izazov za državnost BiH, ali i za evropsku perspektivu zemlje. Bez obzira na trenutne političke podjele i pritiske, Lazović naglašava da je dugoročna opasnost u tome da zemlje regiona, ali i međunarodna zajednica, moraju razumjeti da Bosna i Hercegovina nije samo etnička podjela, već država koja mora očuvati svoj suverenitet i integritet. Stoga, ključnu ulogu u iznalaženju izlaza iz ove krize imaju ne samo političari, već i institucije, kao i šira javnost koja mora insistirati na pravdi, jednakosti i zakonitosti kako bi BiH ostala stabilna, funkcionalna i opipljivo okrenuta ka budućnosti.
