Odredbom koju je ukinuo Ustavni sud BiH bila je predviđena kazna zatvora do tri godine za onoga “ko javno izloži poruzi, preziru ili grubom omalovažavanju Republiku Srpsku, njenu zastavu, grb, amblem ili himnu”
Imam Muharem Štulanović iz Bihaća ovih dana očekuje poziv za nastavak suđenja u Okružnom sudu u Banjaluci. Optužen je za “povredu ugleda i časti Republike Srpske (RS) i njenih naroda”.
No, njegov slučaj više ne bi trebao biti predmet procesa pred sudom nakon što je Ustavni sud Bosne i Hercegovine 18. januara proglasio neustavnim ovo krivično djelo u Krivičnom zakoniku RS.
Zahtjev advokata
Štulanovićev advokat Duško Tomić, za Radio Slobodna Evropa (RSE) ističe da, ukoliko Okružni sud u Banjaluci sam ne obustavi krivični postupak, on će podnijeti zahtjev da se ispoštuje odluka Ustavnog suda BiH.
“Ja ću podnijeti zahtjev zato što je to moja obveza da to podnesem, ali ćemo se pojaviti na suđenju ukoliko dobijemo pozivnicu i tom sudu predati prijedlog za obustavu i prekid krivičnog postupka. Svaki dan očekujemo poziv, a bilo bi dobro za Republiku Srpsku da ga nikad ne upute”, rekao je Tomić za RSE.
Odredbom koju je ukinuo Ustavni sud BiH bila je predviđena kazna zatvora do tri godine za onoga “ko javno izloži poruzi, preziru ili grubom omalovažavanju Republiku Srpsku, njenu zastavu, grb, amblem ili himnu”.
Kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina bila je predviđena “ako je djelo izvršeno na način da se RS označi kao agresorska ili genocidna tvorevina ili njeni narodi agresorskim ili genocidnim”.
Ovaj član Krivičnog zakona donesen je u julu 2021. godine u Skupštini RS, nakon što je tadašnji visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko nametnuo dopune Krivičnog zakona BiH.
Inzkovim dopunama se zabranjuje negiranje genocida i drugih ratnih zločina, kao i veličanje ratnih zločinaca.
Pred Sudom Bosne i Hercegovine nije podignuta nijedna optužnica za negiranje genocida, iako je Tužilaštvu BiH samo u prvoj godini primjene zakona upućeno više desetaka krivičnih prijava.
Nema zvaničnih podataka o tome koliko je ukupno istraga pokrenuto u RS po ukinutom članu entitetskog Krivičnog zakonika.
Šta dalje sa slučajem “Štulanović”?
Odluka Ustavnog suda BiH stupa na snagu dan nakon što bude objavljena u Službenom glasniku Bosne i Hercegovine i time, prema pojašnjenju pravnih eksperata, važi na teritoriji cijele države.
Iz Okružnog suda Banjaluka nisu odgovorili na upit RSE da li će obustaviti proces i time ispoštovati odluku Ustavnog suda BiH o ukidanju člana 280a Krivičnog zakonika RS.
Advokat Duško Tomić, mišljenja je da je Ustavni sud BiH donio legitimnu odluku.
“Profesoru doktoru Muharemu Štulanović se sudi pred Okružnim sudom u Banjaluci, u Republici Srpskoj koja ne priznaje Ustavni sud i ne priznaje odluke Ustavnog suda. Ako se profesor Štulanović ne odazove na suđenje u Banjaluku koja ne priznaje ovu odluku, on ima opasnost jednu koja može izazvati po njega pogubne posljedice. U isto vrijeme ako se odazove i dođe, on sam krši Ustav BiH, jer na taj način ne poštuje odluke Ustavnog suda BiH”, navodi Tomić.
Štulanović se tereti da je u januaru prošle godine tokom vjerskog obreda u kompleksu Islamsko-pedagoškog fakulteta u Bihaću, tokom predavanja, Republiku Srpsku nazvao “genocidnom tvorevinom”.
RS je time, kako je navedeno u optužnici, “izložio poruzi, preziru i grubom omalovažavanju”.
Po riječima advokata Tomića, njegov klijent se na suđenju koje je počelo 10. januara izjasnio da “ne razumije” optužnicu.
“Sudi se profesoru Štulanoviću, jer je kazao da se u RS desio genocid. A imamo međunarodne sudske presude kojima je utvrđen genocid u Republici Srpskoj. Za genocid su osuđeni i Ratko Mladić, kao komandant Vojske RS i Radovan Karadžić kao predsjednik RS”, zaključuje Tomić.
Pravni ekspert Harun Išerić mišljenja je da bi suđenje protiv Štulanovića moralo biti prekinuto i obustavljeno, “jer ne postoji više pravno uporište za vođenje tog krivičnog postupka, svejedno u kojoj je fazi”.
Ukoliko bi, pak, sudovi i tužilaštva u RS zanemarili odluku Ustavnog suda BiH, pa podizali optužnice i donosili presude po ukinutom članu Krivičnog zakonika RS, građani se, po riječima Išerića opet mogu obratiti Ustavnom sudu BiH.
“I Ustavni sud BiH će morati djelovati i štititi njihova prava na pravično suđenje ili druga prava zagarantovana Ustavom i Europskom konvencijom o ljudskim pravima. U slučaju, takve odluke danas, pravne posljedice su jasne, obzirom da norma neće postojati, ona će biti izbrisana, na osnovu nje se neće moći pokretati niti voditi sudski postupci”, naveo je Išerić.
Adnan Kadribašić, pravni ekspert za RSE kaže da ne vjeruje da će ijedan tužilac ili sudija, nakon odluke Ustavnog suda BiH, pokrenuti postupak u RS.
“Ustavni sud je u ovom slučaju rekao da država ne može biti žrtva klevete i vrijeđanja, da državne institucije i organi posebno moraju biti imati visok prag tolerancije i posebno biti izložene mogućnosti kritike, čak i neistina”, ističe on.
Iz Republičkog javnog tužilaštva RS koje je podiglo optužnicu protiv imama iz Bihaća, nisu odgovorili hoće li poštovati odluku Ustavnog suda BiH.
“Republičko javno tužilaštvo, Posebno odjeljenje za suzbijanje korupcije, organizovanog i najtežih oblika privrednog kriminala ne može komentarisati odluke sudova, pa time ni odluku Ustavnog suda BiH”, navodi se u odgovoru za RSE.
U Tužilaštvu RS dodaju i da osim optužnice protiv Štulanovića, nema predmeta koji bi se odnosili na navedeno krivično djelo.
Na upit RSE nisu odgovorili ni u šest okružnih tužilaštava u RS o tome da li provode istragu po ukinutom članu zakona, kao i da li će poštovati odluku Ustavnog suda RS.
Iz Ustavnog suda BiH nisu odgovorili na upit RSE, šta ukoliko u Republici Srpskoj ne budu poštovali njihovu odluku.
U RS kažu da neće priznati odluku Ustavnog suda BiH
Predstavnici vlasti u RS odbacuju i najnoviju odluku Ustavnog suda BiH. Entitetski predsjednik Milorad Dodik je saopštio 19. januara kako je Ustavni sud BiH “zvanično strana politička organizacija, čije odluke na teritoriji RS nemaju nikakav značaj”.
“Mogu da zasjedaju koliko hoće, svi ti stranci tamo, za Republiku Srpsku oni ne postoje”, poručio je Dodik u objavi na mrežama.
Dodao je da će se “smatrati nelegitimnim sve što se u tom sudu odluči dok se ne donese zakon o Ustavnom sudu, jer je tako odlučila Narodna skupština Republike Srpske”.
Ustavni sud BiH u proteklih nekoliko godina na meti je napada vladajuće koalicije u RS, predvođene predsjednikom tog entiteta Miloradom Dodikom, koji odluke ove najviše pravosudne instance ne provodi.
Ustavni sud BIH je na sjednici 18. januara pozvao nadležne zakonodavne organe entiteta (Predstavnički dom Federacije Bosne i Hercegovine i Narodnu skupštinu Republike Srpske) da odmah, bez daljnjeg odlaganja, ispune svoju ustavnu obavezu i izaberu nedostajuće sudije u Ustavni sud Bosne i Hercegovine, a sve s ciljem da se omogući nesmetano funkcioniranje najvažnije institucije u Bosni i Hercegovini.
Podsjetili su i da je Ustavni sud Bosne i Hercegovine najviši garant zaštite vladavine prava u BiH i institucionalni garant za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, da su njegove odluke konačne i obavezujuće, te da svako njihovo nepoštovanje predstavlja krivično djelo.
Ustavni sud BiH čini devet
sudija, po dva Srbina, Hrvata i Bošnjaka, te troje stranih sudija.
