U svom nedavnom istupu na jednoj srbijanskoj televiziji, Nenad Stevandić, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske, iznio je zabrinjavajuće tvrdnje koje dodatno podižu tenzije u ionako kompleksnoj političkoj atmosferi Bosne i Hercegovine. Prema njegovim riječima, postoje informacije koje ukazuju na to da se priprema atentat na Milorada Dodika prilikom eventualnog hapšenja. Stevandić tvrdi da se ovdje ne radi samo o pravosudnim aktivnostima, već o smišljenom političkom i pravnom pritisku usmjerenom ka oslabljivanju Republike Srpske i potkopavanju stabilnosti Srbije.

U izjavi koju je dao za TV Pink, televiziju blisku vlasti u Srbiji, Stevandić je opisao situaciju iz prošlosti kada je Dodik dolazio na suđenje u Sarajevo, tvrdeći da su već tada postojale ozbiljne bezbjednosne prijetnje. Zgrade u okolini suda su, prema njegovim riječima, bile označene kao moguće lokacije za napad na Dodika, što je izazvalo dodatnu zabrinutost i povlačenje iz tadašnjih planova. On tvrdi da ovakvi scenariji nisu iznenađenje, već da se od početka političkog djelovanja Milorada Dodika provlače kroz pozadinske prijetnje i represiju.

Stevandić je ovom prilikom iznio i niz optužbi na račun pravosudnih institucija BiH i međunarodnih organizacija, za koje tvrdi da se koriste kao alat za političko disciplinovanje funkcionera iz Republike Srpske. On insistira da je riječ o montiranim optužnicama, a ne o stvarnim dokazima koji bi ukazivali na kriminal. Takođe ističe da se od zvaničnika iz RS traži da odustanu od svojih ustavnih nadležnosti, te da sve ono što rade – uključujući zaštitu imovine i donošenje odluka unutar entiteta – biva označeno kao inkriminisano ponašanje.

U nastavku razgovora, Stevandić je apostrofirao i međunarodni kontekst, zahvalivši se državama koje, kako kaže, prepoznaju političku pozadinu postupaka protiv Dodika i drugih funkcionera iz RS. Među tim državama istakao je:

  • Srbija, koja je prema njemu, dala podršku u borbi protiv političkog progona;

  • Mađarska, koja je takođe, navodno, prepoznala problematične aspekte ovih procesa;

  • Ostale međunarodne adrese koje nisu nasjele na narativ o kriminalu, već su podržale stav da je riječ o politički motivisanim optužbama.

Prema Stevandiću, ključ problema leži u tome što institucije Republike Srpske ne pristaju na gubitak svojih nadležnosti. U tom kontekstu, on navodi da se pokušaji da se funkcioneri iz RS procesuiraju na sudovima u Sarajevu zapravo svode na pokušaj eliminacije političke volje srpskog naroda u BiH.

On posebno naglašava da je ovo nova faza kriminalizacije političkog djelovanja, u kojoj se svako zalaganje za očuvanje entitetske autonomije tumači kao nezakonito. Po njegovom mišljenju, optužnice protiv Dodika i drugih funkcionera predstavljaju vrhunac institucionalnog pritiska, gdje se ne bira sredstvo da bi se oslabio politički kapacitet Republike Srpske.

Bitni aspekti koje Stevandić izdvaja kao suštinske prijetnje uključuju:

  1. Namjeru da se lideri RS zastraše mogućim atentatima ili hapšenjima.

  2. Pokušaje diskreditacije kroz pravosudne procese koji imaju političku pozadinu.

  3. Pozive da se Republika Srpska odrekne svojih ustavnih i zakonskih ovlaštenja.

  4. Međunarodne pritiske koji dolaze pod okriljem borbe protiv korupcije, ali zapravo ciljaju političku strukturu RS.

Stevandićeve izjave se mogu posmatrati u širem okviru narativa koji već duže dominira u političkom diskursu Republike Srpske. To je narativ o stalnoj ugroženosti, kako iz Sarajeva, tako i iz dijela međunarodne zajednice, uz fokus na jačanje institucionalne samostalnosti i očuvanje entitetskih nadležnosti.

Zaključno, Stevandićev nastup dodatno polarizuje političku scenu u BiH, unoseći tvrdnje o planiranom nasilju nad najvišim funkcionerima RS, što ima potencijal da pojača osjećaj krize i nepoverenja među građanima. Time se potvrđuje da se pravosudni procesi sve češće koriste kao sredstvo političkog obračuna, a narativi o atentatima i pritiscima samo dodatno doprinose atmosferi nesigurnosti i podjela u zemlji.

U svjetlu iznesenih tvrdnji, jasno je da se politička klima u Bosni i Hercegovini dodatno komplikuje, a odnosi među entitetskim liderima i državnim institucijama postaju sve napetiji. Retorika o atentatima, političkom progonu i pritiscima spolja stvara ambijent u kojem se sve teže dolazi do dijaloga i međusobnog povjerenja. Ovakve izjave, bilo da su utemeljene ili ne, imaju ozbiljan uticaj na javnost i mogu dodatno produbiti jaz među narodima i institucijama unutar BiH. U ovom trenutku, više nego ikad, potrebna je hladna glava, odgovornost političkih aktera i spremnost na institucionalno rješavanje sporova, jer svaki oblik dramatizacije i eskalacije samo vodi ka daljoj destabilizaciji zemlje.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here