U posljednjim danima američka politička scena doživljava pravu buru. Fokus zbivanja je na Donald Trumpu, bivšem predsjedniku Sjedinjenih Američkih Država, koji svojim nepredvidivim ekonomskim i trgovinskim potezima izaziva sve dublje nedoumice i zabrinutosti kako među analitičarima, tako i u poslovnim krugovima. Potezi koji se smjenjuju brzinom svjetlosti – od uvođenja visokih carina, preko njihovog iznenadnog povlačenja, do najava novih mjera – ostavljaju globalna tržišta u stanju potpune neizvjesnosti.
Naime, posljednji u nizu događaja koji je uzdrmao finansijska tržišta jeste odluka Trumpa da privremeno obustavi uvođenje carina viših od osnovne stope od 10 posto, s izuzetkom prema Kini. Prije toga, uvođenje visokih carinskih stopa na robu iz više zemalja izazvalo je paniku na tržištima, koja su se već suočavala s padom vrijednosti i volatilnošću. Međutim, nakon što je najavljena pauza, indeks S&P 500 doživio je nagli skok, porastavši za čak 7% u samo nekoliko minuta, što je pokazalo koliko su berze osjetljive na ovakve poteze.
Jedan od vodećih istraživača iz kompanije FSInsights, Tom Lee, otvoreno je govorio o sve većoj zabrinutosti upravitelja fondova. On navodi da sve veći broj investitora i ekonomskih stručnjaka smatra da Bijela kuća ne donosi odluke na osnovu racionalne procjene, nego da iza poteza stoji ideološki impuls, ili čak nešto još neodređenije. Neki se, prema njegovim riječima, tiho pitaju je li moguće da predsjednik nije potpuno priseban.
U tom kontekstu Lee posebno ističe nekoliko ključnih problema:
-
Nepredvidivost ekonomskih odluka koje dolaze iz Bijele kuće.
-
Mogući izostanak strategije i dubljeg razumijevanja ekonomske dinamike.
-
Rizik recesije koji se povećava svakom novom oscilacijom na tržištu.
U srijedu, dan kada su se dešavali najburniji obrti, Trump je prvo najavio nove visoke carine, zatim ih povukao uz najavu 90-dnevne pauze, da bi Kina potom reagovala uvođenjem 84% carine na američku robu. Kao odgovor na to, Trump je ponovno najavio novi paket carina koji ide i do 125%. Ova serija reakcija izazvala je ogroman talas nesigurnosti i postavila pitanje koliko su takve odluke usklađene s dugoročnim interesima Sjedinjenih Država.
Iako iz Trumpove administracije dolaze tvrdnje da se ne očekuje recesija, Tom Lee je upozorio da bi, ako tržišta opet počnu padati, to mogao biti znak da se finansijski uslovi zaoštravaju u mjeri koja bi mogla gurnuti SAD – i svijet – u nepotrebnu ekonomsku krizu.
Zanimljivo je i na koji način Trump dolazi do svojih odluka. Prema informacijama iz Washington Posta, do ideje o pauziranju carina došao je nakon što je na Fox Business gledao intervju s direktorom JPMorgan Chasea, Jamiejem Dimonom, koji je izjavio da je recesija vjerovatan ishod aktuelnih trgovinskih mjera. Dimon je pozvao predsjednika da pruži više prostora ministru finansija Scottu Bessentu kako bi postigao dogovor s pogođenim državama.
Nakon svega, iz Bijele kuće je stiglo saopštenje da je pauza rezultat iskrenih diplomatskih razgovora. Direktor Nacionalnog ekonomskog vijeća, Kevin Hassett, izjavio je da je u toku komunikacija s brojnim državama koje su već ponudile konkretne prijedloge za rješenje trgovinskih sporova. Precizirao je da je otprilike 15 zemalja dostavilo ponude, koje se sada pomno analiziraju kako bi se utvrdilo da li su dostojne da se iznesu pred predsjednika.
Hassett je istakao i da su razgovori, poput onog s predsjednikom Švicarske, bili srdačni i konstruktivni, te da Bijela kuća u narednim sedmicama očekuje posjete više svjetskih lidera, s ciljem postizanja trgovinskih dogovora koji bi stabilizirali odnose i tržište.
U konačnici, situacija oko Trumpovih trgovinskih odluka oslikava mnogo dublji problem – odsustvo dosljednosti i strateške jasnoće u vođenju jedne od najmoćnijih ekonomija svijeta. Dok investitori i menadžeri fondova strepe zbog svake nove izjave iz Bijele kuće, javnost i mediji se pitaju koliko još dugo svijet može funkcionisati pod tolikom dozom neizvjesnosti i improvizacije. Jedno je sigurno: odluke koje se donose u Washingtonu imaju globalne posljedice, a svijet ih sve pažljivije prati – ponekad s čuđenjem, ponekad sa strahom.
