U Bosni i Hercegovini, uoči važnog događaja koji će se odigrati u srijedu, 26. februara, sve je pod visokim napetostima. Naime, u Sarajevu će biti izrečena presuda Miloradu Dodiku, predsjedniku entiteta Republike Srpske (RS), zbog nepoštivanja odluka visokog međunarodnog predstavnika. Očekivanja su da će presuda imati dalekosežne političke posljedice, jer Dodik i njegovi suradnici već najavljuju da će poduzeti radikalne mjere ukoliko bude osuđen. Ove najave izazvale su veliku pažnju, s obzirom na to da bi one mogle značiti dalje političko zaoštravanje i potencijalno ugroziti stabilnost Bosne i Hercegovine.
Kao odgovor na moguće poteze Dodika i njegovih pristaša, NATO-ov štab u Sarajevu i misija Europskih mirovnih snaga (EUFOR) izjavili su da su spremni poduzeti mjere kako bi spriječili bilo kakvu destabilizaciju. U svom priopćenju, NATO je jasno naglasio da će učiniti sve što je potrebno kako bi se očuvala stabilnost BiH, uz podršku misije EUFOR-a. NATO također ističe da neće dopustiti nastanak sigurnosnog vakuuma ili bilo kakvo ugrožavanje teškom mukom postignutog mira. EUFOR je, s druge strane, poručio da su pripravni na brzu reakciju u slučaju da dođe do pogoršanja situacije ili prijetnji sigurnosti civila.
Osim toga, Evropska unija je također intervenirala, pozivajući sve strane da se suzdrže od podizanja napetosti, ističući važnost prihvaćanja prvostupanjske presude Suda BiH, koja se očekuje da bude izrečena 26. februara. Međutim, unatoč međunarodnim upozorenjima, u Republici Srpskoj će početi dvodnevni protest, čiji je cilj podrška Dodiku i njegovim političkim stavovima. Prosvjednici će, među ostalim, tražiti ponovno jačanje autonomije RS-a, dok opozicija u tom entitetu poziva građane na bojkot tog okupljanja, smatrajući ga nepotrebnim i štetnim za daljnji razvoj političke situacije u BiH.
Središnja figura u ovoj političkoj dinamici, Milorad Dodik, i dalje tvrdi da je proces protiv njega politički motiviran, te je u nekoliko navrata optuživao Međunarodnu zajednicu za pokušaj sloma političkog sustava Republike Srpske. U svom obraćanju, Dodik je posebno istaknuo bivšeg američkog veleposlanika u BiH, Michaela Murphyja, kojeg je optužio za vođenje progoniteljske politike prema entitetu RS. S druge strane, glasnogovornik SNSD-a, Radovan Kovačević, objavio je planove za referendum o novom Ustavu Republike Srpske. Kovačević je izjavio da će novi Ustav RS-a omogućiti ukidanje nezakonitih odluka visokih međunarodnih predstavnika, što bi trebalo omogućiti veću autonomiju entiteta u odnosu na državne institucije.
Ujedno, politički protivnici Dodika, poput lidera opozicije Igora Crnadaka, pozvali su građane na bojkot njegovih mitinga, naglašavajući da je važno ne podržavati vlast koja, prema njihovom mišljenju, vodi Bosnu i Hercegovinu prema dubljoj političkoj nestabilnosti. Iako je politička scena u BiH pod velikim pritiskom, Tužilaštvo BiH traži od suda izricanje zatvorskih kazni za Dodika i Miloša Lukića, bivšeg v.d. direktora Službenog glasnika RS-a, zbog njihovih aktivnosti koje su povezane s neprovođenjem odluka visokog predstavnika.
Ove presude, kao i politički zahtjevi i prosvjedi u Republici Srpskoj, još jednom ukazuju na duboku podijeljenost političkih stavova unutar Bosne i Hercegovine. S jedne strane, postoje snažni zahtjevi za većom autonomijom i nezavisnošću entiteta, dok s druge strane međunarodni akteri, uključujući EU i NATO, upozoravaju na rizik od destabilizacije cijele regije. Uprkos protivljenju i prijetnjama sa svih strana, situacija u BiH ostaje neizvjesna i pod stalnim političkim napetostima koje se dodatno pogoršavaju najavama radikalnih poteza i prosvjeda.
Zaključno, politička situacija u BiH ostaje vrlo napeta, a izricanje presude Miloradu Dodiku već 26. februara moglo bi postati ključni trenutak koji će oblikovati daljnji pravac politike i stabilnosti ove zemlje. Dok entitet RS traži veću autonomiju, međunarodni faktori i opozicija pozivaju na smirenost, ukazujući na potrebu za očuvanjem mira i stabilnosti u BiH.
Kako bi se situacija u Bosni i Hercegovini smirila, ključno je da svi politički akteri, bez obzira na svoje stavove, nastave dijalog i traže rješenja unutar institucija države, poštujući pravnu i ustavnu strukturu zemlje. Iako su razlike u političkim pogledima duboke, odgovorno političko djelovanje koje uključuje poštivanje pravnog sistema i mirovnog sporazuma ostaje temelj za očuvanje stabilnosti i zaštitu interesa svih građana BiH. U suprotnom, prijetnje destabilizacijom i radikalizacijom političkog procesa mogli bi imati dugoročne negativne posljedice ne samo za unutrašnju politiku već i za sigurnost cijele regije, koja bi mogla postati još podložnija vanjskim utjecajima.
