Izjava ministra odbrane Bosne i Hercegovine, Zukana Heleza, izazvala je snažne reakcije u javnosti i otvorila brojna pitanja o političkoj stabilnosti i jedinstvu unutar same države. Helez je u intervjuu za javni servis FTV izrazio duboku zabrinutost i osjećaj šoka, nakon što je došao do informacija koje ukazuju na postojanje ozbiljnih namjera o podjeli teritorije Bosne i Hercegovine – i to ne od strane stranih aktera, već domaćih političara koji se, barem nominalno, zalažu za očuvanje državnog jedinstva.
Ministar je otkrio da je prije mjesec dana saznao za postojanje političkih planova koji uključuju crtanje novih mapa Bosne i Hercegovine, što bi rezultiralo teritorijalnom podjelom. Iako nije iznio konkretna imena, jasno je dao do znanja da su u ove aktivnosti uključeni pojedinci iz stranaka koje sebe predstavljaju kao probosanske. Istakao je da nije želio ranije iznijeti ovu informaciju kako ne bi širio defetizam i strah među građanima, posebno jer se radi o posebno osjetljivoj temi koja bi mogla destabilizirati ionako krhku političku situaciju u zemlji.
Helez je naveo kako se nije mogao pomiriti s činjenicom da su takve ideje potekle iz redova domaćih političkih struktura. Jedan od najšokantnijih trenutaka bio je, kako kaže, kada je lično prisustvovao razgovoru u kojem se otvoreno govorilo o tome šta pripada kojoj strani, uz komentare poput „šta će nama Gacko“ ili „šta će nama Laktaši“, sugerirajući time da pojedinci žele odreći određene dijelove teritorije jer ih smatraju „tuđim“.
On je tu informaciju podijelio sa predsjednikom Vlade FBiH, Nerminom Nikšićem, neposredno prije sjednice Predsjedništva, navodeći da te noći nije mogao spavati zbog emocionalnog uznemirenja i razočarenja. Napomenuo je da se suzdržao od otkrivanja imena aktera čak i na sjednici Predsjedništva, smatrajući da je trenutno važnije održati političku stabilnost i zajedništvo.
U svom obraćanju istakao je nekoliko zabrinjavajućih pojava:
-
Napadi na njegov rad i stavove ne dolaze samo od političkih protivnika kao što je Milorad Dodik, što bi bilo očekivano, već i iz redova vlastite političke opcije.
-
Kritike i osporavanja dolaze i od aktivista i pojedinih članova SDP-a, čime se dodatno komplikuje pozicija onih koji nastoje braniti integritet države.
-
Sve više vidi da pojedinci koji se u javnosti zaklinju u Bosnu i Hercegovinu u praksi djeluju suprotno interesima jedinstva zemlje.
Prema njegovim riječima, posebno je razočaravajuće što među tim pojedincima ima i onih koji se javno deklarišu kao veliki patrioti i zagovornici jedinstvene Bosne i Hercegovine. On tvrdi da je sve više svjedoka i informacija koji potvrđuju ove navode, te da su mu u povjerenju određeni ljudi rekli da nije ništa čudno u tome što neko želi svoj dio i da se ne bi trebali zamarati dijelovima koji „nisu naši“.
Helez je javno obećao da će, kada procijeni da je pravi trenutak, izaći s punim informacijama i imenima svih aktera koji su uključeni u ovu vrstu političkih planova. Tvrdi da sve bilježi i dokumentuje, te će u budućnosti objelodaniti način na koji je došao do saznanja i ko stoji iza ideja o podjeli Bosne i Hercegovine. Poručio je da ne želi djelovati ishitreno upravo zbog ozbiljnosti trenutka i situacije u kojoj se država nalazi.
Helez je nekoliko puta naglasio svoje duboko uvjerenje u državnost i budućnost Bosne i Hercegovine, te izrazio žaljenje što među političkim strukturama postoje oni koji rade protiv interesa države. Prema njegovom mišljenju, u zemlji postoji mnogo ljudi koji možda i nisu politički angažirani, ali više vole i poštuju ovu državu od nekih koji se predstavljaju kao njeni najvatreniji branitelji.
U zaključku svog istupa, Helez je poslao poruku jedinstva svim građanima i političkim akterima, naglašavajući da nema mjesta za podjele ako se zaista želi graditi stabilna, funkcionalna i demokratska država. Njegove riječi odzvanjaju kao upozorenje, ali i poziv na buđenje – da se ozbiljno preispita ko su istinski čuvari državnog interesa, a ko, pod krinkom patriotizma, zapravo radi na njegovom razgradnji
