U posljednjim izjavama bivšeg predsjednika Sjedinjenih Američkih Država, Donalda Trumpa, jasno se može uočiti njegov specifičan i lični pristup međunarodnim odnosima, naročito kada je riječ o njegovim stavovima prema turskom predsjedniku Recepu Tayyipu Erdoganu. Trump je pred okupljenim novinarima istakao kako ima izvanredno dobar odnos s turskim liderom, ističući da se obojica međusobno simpatišu, što, prema njegovim riječima, posebno iritira medije.
Trump je naveo da u njihovom međusobnom odnosu nikada nije bilo sukoba, uprkos turbulentnim globalnim dešavanjima, te je podsjetio da su zajedno prošli kroz brojne izazove. U razgovoru s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom, Trump je kazao da, ukoliko dođe do problema s Turskom, on lično može posredovati i pomoći u njihovom rješavanju, ali pod uslovom da svi akteri pokažu razumnost i umjerenost.
Tokom obraćanja, Trump se osvrnuo i na razgovore koje je imao sa Erdoganom, ističući njegove strateške poteze na Bliskom Istoku. Posebno je naglasio da je Erdogan uradio nešto što, prema njegovim riječima, „niko nije uspio uraditi više od 2000 godina“ – uspio je preuzeti kontrolu nad Sirijom, i to putem posrednika, što je Trump ocijenio kao izuzetno hrabar i pametan potez. Prema njegovom mišljenju, Erdogan je dokazao da je čvrst lider, sposoban da donosi ozbiljne geopolitičke odluke u složenim okolnostima.
Evo nekoliko ključnih izjava koje sažimaju njegov stav:
-
“Imam odličan odnos s Erdoganom – sviđa mi se on, sviđam se ja njemu.”
-
“Preuzeo si kontrolu nad Sirijom, učinio si nešto što niko nije mogao – to moraš priznati.”
-
“Mislim da mogu pomoći ako ste vi razumni.”
Pored odnosa s Turskom, Trump se dotakao i osjetljivog pitanja situacije u Pojasu Gaze, izražavajući stavove koji su izazvali brojne kontroverze. On je predložio da bi bilo korisno i strateški ispravno da Sjedinjene Američke Države uspostave kontrolu i vlasništvo nad tim područjem. Takav prijedlog je ranije već iznio tokom prvih dana svog mandata, ali sada ga ponovo potencira kao rješenje za dugoročni mir.
Njegovo mišljenje je sljedeće: prisutnost velike sile poput SAD-a, koja bi imala operativnu kontrolu nad Gazom, mogla bi donijeti stabilnost i smiriti tenzije. Iako je priznao da su pregovori o oslobađanju talaca koje drži Hamas u toku, naglasio je da se radi o procesu koji je dugotrajan i zahtjevan.
Takođe je iznio nadu u skoro okončanje rata, ističući da vjeruje kako sukobi neće trajati još dugo. Na pitanje o predizbornom obećanju da će okončati rat u Gazi, odgovorio je da bi volio vidjeti kraj sukoba, dodavši da je to, prema njegovom uvjerenju, neizbježna stvarnost u skoroj budućnosti.
U kontekstu eskalacije sukoba, podsjetio je na događaje iz oktobra 2023. godine, kada su borci pod vodstvom Hamasa izvršili napad na južni Izrael, nakon čega je Izrael pokrenuo vojnu ofanzivu. Od tada, prema informacijama lokalnih zdravstvenih vlasti, broj palestinskih žrtava prešao je 50.000.
U zaključku, Trumpove izjave odražavaju njegov direktan stil, sklonost ličnim diplomatskim kanalima i preferenciju lidera koji pokazuju odlučnost i snagu. On se predstavlja kao posrednik i mirotvorac između sukobljenih strana, posebno u vezi sa Izraelom i Turskom, ističući da mu je stalo do stabilnosti u regiji, ali uz zadržavanje američkog uticaja.
Njegovi stavovi o kontroli Gaze i podršci Erdoganu ukazuju na sljedeće:
-
Lični diplomatski pristup – Trump se oslanja na vlastite odnose s liderima kako bi rješavao međunarodne sukobe.
-
Geopolitički pragmatizam – Ne boji se kontroverznih prijedloga ukoliko vjeruje da će oni donijeti stabilnost.
-
Jasna poruka medijima i političkim akterima – Trump koristi medijsku pažnju da ojača sliku o sebi kao lideru koji rješava sukobe na osnovu ličnog autoriteta i međunarodnog iskustva.
Ovakve izjave otvaraju brojna pitanja o budućem pravcu američke vanjske politike, ukoliko bi Trump ponovo preuzeo predsjedničku funkciju. Njegova otvorena podrška Erdoganovim potezima i prijedlog američke kontrole nad Gazom svakako će izazvati brojne političke i javne reakcije u narednim danima.
