Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, u svom intervjuu za Blic TV iznio je stavove koji su izazvali mnogo pažnje, ne samo zbog njegovih političkih pozicija, već i zbog načina na koji je komentirao aktualne političke i pravne procese. Na početku razgovora, Dodik je jasno naglasio da nije optužen za kriminalne radnje, poput pljačke banke ili krađe automobila, kako bi se opravdali postupci protiv njega. Umjesto toga, on je usmjeren prema političkoj dimenziji svojih optužbi, tvrdeći da su optužbe protiv njega motivirane političkim razlozima.
Dodik nije štedio ni najviše svjetske političare, uključujući bivšeg predsjednika Sjedinjenih Američkih Država, Joea Bidena. On je izrazio svoje oštre stavove prema Bidenu nazivajući ga “globalnim kriminalcem” i podsjetio na prošle izjave koje je Biden dao u Kongresu, nazivajući narod iz regije “prljavim i nepismenim”. Dodik je također spomenuo Bidenove kasnije akcije prema Bosni i Hercegovini, uz tvrdnju da je tokom njegovog mandata na poziciji predsjednika SAD-a, Biden i njegova administracija “puštali kerove” na Srbe u Bosni. Ove izjave odražavaju Dodikov duboko ukorijenjeni skepticizam prema zapadnim političarima, osobito prema onima koji, prema njegovim riječima, ne razumiju stvarne političke i društvene dinamike u Bosni i Hercegovini.
Također, komentirao je i lidera Stranke demokratske akcije (SDA), Bakira Izetbegovića, kojeg je nazvao “budalom”. Ovdje se Dodik osvrnuo na Izetbegovićevu izjavu da bi jedna od mogućih posljedica presude koja se izriče protiv njega mogla biti “rat sa BiH”. Prema Dodikovim riječima, ovakve prijetnje su potpuno nerealne. On je naglasio da nema šanse da Srbi iz Republike Srpske napadnu bilo kojeg građanina Bosne i Hercegovine, a posebno nije realno da dođe do nasilnog sukoba između RS i ostatka zemlje. Dodik je također ukazao na “lažno predstavljanje” političara u Sarajevu koji, prema njegovom mišljenju, ne bi trebali monopolizirati pojam Bosne i Hercegovine kao samo njihovu. Ove kritike upućene su općem političkom stavu koji, prema Dodiku, ne uzima u obzir povijest i stvarnu političku strukturu Bosne i Hercegovine.
Kada je riječ o njegovim planovima i pristupima u budućnosti, Dodik je ponovio da su “njihovi zahtjevi jednostavni” i fokusirani na povratak izvornom Dejtonu te na poštovanje Ustava BiH. Prema Dodiku, ovo je ispravan pravni okvir unutar kojeg BiH treba funkcionirati. On je istaknuo da, kada bi se poštovao Dejtonski sporazum i ustavni okviri, dobio bi najveća odlikovanja i priznanja za svoj politički angažman. Nažalost, prema njegovim riječima, u Bosni i Hercegovini takve akcije se doživljavaju kao prijetnje i izazovi, a ne kao korektni politički prijedlozi. Dodik je još jednom ponovio svoju sumnju u legitimitet visokog predstavnika Kristijana Šmita, napomenuvši da smatra kako je neprihvatljivo da se sudski procesi temelje na odlukama stranih predstavnika, koji nisu izabrani od strane građana BiH, a ni relevantnih političkih tijela.
Za političku situaciju u Republike Srpskoj Dodik je bio izuzetno jasan, izjavivši da opozicija u RS-u nije u poziciji da značajno utiče na političke procese. Prema njegovim riječima, vladajuće stranke imaju dve trećine poslanika u Narodnoj skupštini RS, što znači da mogu samostalno mijenjati i Ustav Republike Srpske bez potrebe za većim političkim kompromisima. Dodik je naglasio da će, ukoliko bude potrebno, stranke u vlasti odlučiti o promjenama ustavnih odredbi, ističući da je proces zakonodavnih promjena isključivo unutar njihove nadležnosti.
Na kraju, Dodik je bio upitan o mišljenju gradonačelnika Banjaluke, Draška Stanivukovića, koji je često u sukobu sa vlastima RS-a. Dodik je odgovorio hladno, kazavši da nije pratio izjave Stanivukovića, čime je jasno dao do znanja da, iako Stanivuković ima svoje političke stavove, on neće imati značajan utjecaj na njegovu politiku. Dodikova poruka bila je jasna: politika Republike Srpske ide u pravcu većeg političkog samostalnosti, a svi pokušaji političkih protivnika da ga ometaju neće biti uspješni.
Dodik je također detaljno razradio svoje stajalište o pravnoj i političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini. Osvrnuo se na presude koje su donesene u kontekstu političkih optužbi protiv njega i drugih lidera RS-a, posebno se osvrnuvši na ulogu Suda BiH. On je čvrsto uvjeren da sudski postupci protiv njega nisu objektivni, već su podložni političkom utjecaju, zbog čega je duboko skepticizam prema domaćem pravosudnom sustavu. U njegovoj percepciji, pravda u Bosni i Hercegovini nije jednako primjenjiva na sve narode, pa stoga smatra da procesi protiv srpskih lidera, uključujući njega samog, nisu nužno rezultat pravde, već političkog inženjeringa. Dodik ne vidi pravnu osnovu u presudama koje se temelje na, kako kaže, nezakonitim odlukama međunarodnih predstavnika, jer smatra da bi samo ustavni okviri i zakonodavne odluke donijete unutar države trebale biti ključni faktor za donošenje takvih odluka. Ovaj stav Dodik usmjerava na napad na međunarodne faktore koji prema njegovim riječima, ne bi smjeli biti uključeni u unutrašnje političke i pravne procese BiH, jer time narušavaju suverenitet zemlje.
Nadalje, Dodik je pojasnio i svoje stavove prema mogućim promjenama u političkoj budućnosti Republike Srpske. Ističe kako će ukoliko dođe do promjena koje nisu u skladu sa interesima RS-a, Narodna skupština RS donijeti potrebne odluke za zaštitu interesa Republike. On smatra da su odluke donijete u Sarajevu nelegitimne i da se mogu ispraviti lokalnim zakonodavnim tijelima, jer su oni jedini koji imaju pravo donositi odluke koje su od značaja za budućnost tog entiteta. Dodik se protivi bilo kakvom vanjskom utjecaju na unutarnje političke odluke RS-a, ističući da samo građani Republike Srpske i izabrani predstavnici mogu odlučiti o tome kako će izgledati politička i pravna budućnost tog entiteta. On ističe da nijedna vanjska sila ne može nametnuti rješenja koja nisu u skladu s voljom građana i političkih predstavnika RS-a, jer bi to značilo ukidanje političkog suvereniteta Republike Srpske.
