U središtu najnovijih geopolitičkih tenzija između Rusije i Zapada našla se odluka Njemačke da razmotri slanje projektila Taurus Ukrajini. Ova inicijativa izazvala je žestoku reakciju iz Moskve, koja je upozorila na moguće eskalacije sukoba i dodatno zahlađenje odnosa sa Zapadom. Cijeli slučaj dodatno naglašava kako svaki korak Zapada prema podršci Ukrajini nailazi na snažan otpor Ruske Federacije, uz potencijal da dodatno destabilizira ionako krhku evropsku sigurnosnu arhitekturu.
Njemačka, koja je već godinama jedan od ključnih evropskih aktera u pružanju pomoći Ukrajini, sada se suočava s teškom odlukom – da li dodatno pojačati vojnu podršku ili potražiti diplomatsko rješenje koje bi moglo donijeti predah u ratu. Novi kancelar Friedrich Merz, koji će uskoro preuzeti dužnost, dospio je u središte pažnje nakon što je iznio mišljenje o mogućnosti slanja dugometnih projektila Taurus Ukrajini.
Naime, tokom intervjua za njemačku javnu televiziju ARD, Merz je izjavio da bi Njemačka mogla učestvovati u isporuci projektila ako bi to bio rezultat koordiniranog dogovora evropskih saveznika. Ova izjava je odmah izazvala niz reakcija – posebno iz Kremlja, gdje se ovakva najava tumači kao znak daljnje agresivne politike prema Rusiji.
Prema informacijama njemačke vlade, Njemačka je tokom 2024. već odobrila oko 7,1 milijardu eura vojne pomoći Ukrajini. Uprkos tome, rakete Taurus, koje imaju domet od preko 480 kilometara, do sada nisu bile uključene u taj paket pomoći. Kijev je u više navrata zahtijevao upravo ove projektile, nadajući se da će dodatno osnažiti svoju odbranu i omogućiti dublje udare po neprijateljskim pozicijama.
Međutim, ovakve ambicije naišle su na hladan i oštar odgovor iz Moskve. Portparol Kremlja Dmitrij Peskov ocijenio je da će Merzova politika, ako se zaista pokaže “čvršćom”, doprinijeti samo produbljivanju sukoba i udaljavanju od mogućnosti mirovnog rješenja. U svojoj izjavi medijima, Peskov je naglasio:
-
“Jasno je da novi njemački lider zagovara pristup koji vodi eskalaciji. Takav kurs neće pomoći Evropi, niti Ukrajini, a najmanje miru.”
Također je dodao kako evropski lideri, umjesto da traže puteve do pregovora, svojim postupcima aktivno doprinose produženju rata. “Evropski glavni gradovi, nažalost, ne pokazuju spremnost za dijalog, već produžuju patnju pružajući sve snažniju vojnu podršku,” istakao je Peskov.
Ovaj razvoj događaja jasno otkriva nekoliko ključnih tačaka napetosti:
-
Njemačka je spremna povećati podršku Ukrajini, ali samo ako postoji evropski konsenzus.
-
Ukrajina i dalje insistira na modernim oružanim sistemima koji bi joj omogućili strateške prednosti.
-
Rusija doživljava svaku novu pošiljku oružja kao direktnu prijetnju i dokaz da Zapad ne želi mir.
-
Evropski saveznici ostaju razjedinjeni po pitanju granica vojne pomoći, što dodatno komplikuje situaciju.
Dok se rat u Ukrajini nastavlja, svaki novi signal iz Zapadnih prijestolnica izaziva domino-efekt reakcija u Moskvi. Njemačka, iako trenutno oprezna u svojim odlukama, nalazi se u izuzetno delikatnoj poziciji – između potrebe da se pokaže kao stabilan evropski lider i sve snažnijeg pritiska da ostane lojalan NATO i EU saveznicima.
Zabrinjavajuće je i to što bi eventualna odluka o isporuci projektila Taurus mogla značiti pomicanje linije direktnog vojnog uplitanja, što bi, prema ruskom narativu, moglo opravdati oštrije kontranapade. U tom smislu, Merzova najava otvara vrata ne samo novim tenzijama, već i potencijalno dubljoj vojnoj konfrontaciji između Istoka i Zapada.
U konačnici, ostaje da se vidi hoće li Njemačka zaista odlučiti preći granicu koju do sada nije prelazila. Ukoliko evropski saveznici postignu dogovor, Njemačka bi mogla postati ključni faktor u promjeni balansa moći na ratištu. No, ako se to dogodi, moglo bi donijeti i nesagledive posljedice po sigurnost kontinenta. Ono što je jasno jeste da Kremlj neće ostati nijem na ovakve poteze, a daljnji razvoj situacije ovisit će o sposobnosti evropskih lidera da pronađu balans između podrške, odgovornosti i želje za mirom.
