Politička situacija u Bosni i Hercegovini postaje sve napetija, a posebno se ističe Milorad Dodik, predsjednik entiteta Republike Srpske, koji već godinama prijeti otcjepljenjem. Nakon nedavnog razvoja događaja, kada je izdat nalog za njegovim hapšenjem, Dodik je nastavio s inicijativama koje dovode u pitanje integritet Bosne i Hercegovine. Ovaj politički lider, poznat po svojim radikalnim stavovima, usmjerava svoju borbu prema nekoj vrsti neovisnosti Republike Srpske, a tim činom izaziva reakciju međunarodne zajednice.
Evropska unija je reagirala na ove prijetnje povećanjem broja vojnika u misiji Althea. Tako sada, uz 1.100 vojnika, dodatnih 400 pripadnika čini ukupno 1.500 EU vojnika u Bosni i Hercegovini. Ova misija, koja je započela 2004. godine, ima za cilj očuvanje mira i stabilnosti, te sprečavanje eskalacije sukoba u regionu.
Dodik je, kako pišu mediji, uveo nove političke inicijative koje uključuju donošenje nacrta novog ustava Republike Srpske. Ovaj dokument predviđa formiranje vlastitih oružanih snaga, ali i mogućnost otcjepljenja od Bosne i Hercegovine. Ovakav korak predstavlja kršenje* Dejtonskog mirovnog sporazuma, koji je uspostavio mir u zemlji nakon ratova devedesetih godina, i koji garantira teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine. Ukoliko nacrt bude usvojen, to bi moglo značiti ozbiljan udar na stabilnost zemlje.
Ovaj pokušaj izmjene ustava i prijetnja otcjepljenja dolazi u trenutku kada je Dodik već bio osuđen zbog napada na ustavni poredak zemlje, te mu je izrečena kazna zatvora. Također, Tužilaštvo BiH izdao je nalog za njegovo hapšenje zbog njegovih stavova i poteza koji ugrožavaju osnovni politički poredak.
Ono što čini situaciju još složenijom je činjenica da Dodik ne samo da ignorira zakone i ustav Bosne i Hercegovine, već i potiče usvajanje novih zakona na teritoriji Republike Srpske koji izazivaju konflikt s državnim zakonima. Osim toga, on planira održavanje referenduma o ukidanju državnih zakona i potencijalnom pomjeranju granica prema Federaciji Bosne i Hercegovine.
Kako bi testirao odlučnost Zapada, Dodik sve ove poteze opravdava globalnim političkim nestabilnostima. Analitičari smatraju da njegova taktika nije samo provokacija prema Sarajevu, već i svojevrsno testiranje međunarodnih reakcija. Visoki predstavnik EU, Christian Schmidt, odmah je osudio nacrt novog ustava, tvrdeći da predstavlja “otvoreno kršenje Dejtonskog sporazuma”. Poručio je da će koristiti sve raspoložive ovlasti kako bi se osigurao teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine.
Za Dodika, kako se procjenjuje, hapšenje bi moglo biti teško izvodljivo. On je već pokazao sposobnost da izbjegne pravne posljedice, a Florian Bieber, stručnjak za jugoistočnu Europu, smatra da bi, u slučaju pokušaja hapšenja, Dodik mogao iskoristiti situaciju kako bi još više ojačao svoj politički imidž, pa čak i potražiti utočište u Mađarskoj, odakle je već neki bivši političar iz regije dobio azil.
S obzirom na sve ove poteze, međunarodna zajednica nije ostala ravnodušna. NATO i EU jasno su poručili da neće dopustiti sigurnosni vakuum u Bosni i Hercegovini. Generalni sekretar NATO-a, Mark Rutte, naglasio je da će NATO ostati angažiran i ne će dozvoliti destabilizaciju zemlje. Također, američki državni sekretar Marco Rubio upozorio je na opasno destabilizirajuće ponašanje koje bi moglo ugroziti mir i stabilnost cijelog Balkana.
Kada je riječ o daljnjim razvojnim događanjima, analitičari smatraju da je situacija vrlo napeta, a potencijal eskalacije nasilja ne može se isključiti. Samo nekoliko dana nakon što je usvojen nacrt novog ustava Republike Srpske, incidenti u zemlji su počeli eskalirati, uključujući i zapaljenje automobila opozicijskog poslanika. Organizacije poput Društva za ugrožene narode pozvale su na jaču vojnu misiju EU, kao i na uvođenje sankcija Dodiku i njegovim suradnicima.
Zaključno, trenutna politička kriza u Bosni i Hercegovini, izazvana Dodikovim prijetnjama otcjepljenjem, predstavlja ozbiljan izazov za unutrašnju stabilnost zemlje i za međunarodnu zajednicu. Moguće je da će naredni mjeseci biti ključni za dalji razvoj situacije, a odgovori EU, NATO-a i drugih međunarodnih organizacija mogli bi odrediti sudbinu Bosne i Hercegovine u ovom turbulentnom periodu.
