U Banjaluci se nedavno održao sastanak koji je izazvao značajnu pažnju, jer su se na njemu sastali visoki politički i sigurnosni dužnosnici iz Republike Srpske, uključujući Milorada Dodika i Željku Cvijanović. Ovaj sastanak, koji je imao za cilj razmatranje trenutne političke situacije, održan je u zgradi Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Republike Srpske, a prisutni su bili i ključni rukovodioci sigurnosnih agencija na nivou BiH. Ovaj događaj je postao predmet mnogih rasprava, posebno u svjetlu nedavne odluke Narodne skupštine Republike Srpske, koja je donijela zakone koji zabranjuju rad određenih državnih agencija BiH na teritoriji ovog entiteta.
Sastanku su prisustvovali visoki predstavnici iz različitih sigurnosnih agencija, uključujući Rista Zarića, zamjenika direktora Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA), Darku Ćulumu, direktoru SIPA-e, kao i Gorana Amidžića, zamjenika direktora Direkcije za koordinaciju policijskih tijela. Također, sastanku su prisustvovali i Žarko Laketa, direktor Službe za poslove sa strancima, te Veljko Lazić, pomoćnik direktora Granične policije BiH. Iako je sastanak bio zamišljen kao formalni susret političkih i sigurnosnih lidera, on je postao politički kontoverzan zbog zakona usvojenih u Narodnoj skupštini Republike Srpske.
U fokusu ovog sastanka bilo je pitanje uloge državnih agencija BiH u Republici Srpskoj, a osobito zabrane rada SIPA-e, Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV), Tužilaštva BiH, kao i Suda BiH na području ovog entiteta. Prema informacijama iz izvora bliskih sastanku, agencije koje su izuzete od zabrane rada su OSA, Uprava za indirektno oporezivanje, Služba za poslove sa strancima, Granična policija BiH i Direkcija za koordinaciju policijskih tijela. To znači da, iako određene sigurnosne agencije ne mogu operirati na području Republike Srpske, neka od važnih tijela koja se bave sigurnošću na državnoj razini ipak imaju dozvolu za rad, uključujući OSA, koja se bavi obavještajnim poslovima.
Zakonodavne promjene koje su donesene u Republici Srpskoj izazvale su veliku pozornost jer se u njima izričito spominje zabrana rada agencija kao što je SIPA, koja je specijalizirana za borbu protiv organiziranog kriminala, korupcije i drugih ozbiljnih prijetnji po sigurnost države. Tužilaštvo BiH i Sud BiH, također na listi zabranjenih agencija, obavljaju ključnu funkciju u pravdi na nacionalnoj razini, te su njihove nadležnosti ograničene unutar Republike Srpske.
Iako su srpski kadrovi koji obavljaju funkcije u agencijama BiH odazvali pozivu na sastanak, iako bi teoretski trebali biti podložni zakonima usvojenim u Narodnoj skupštini Republike Srpske, političke implikacije ovih susreta nisu zanemarive. Naime, iako su zakoni na snazi, Milorad Dodik i drugi predstavnici vlasti Republike Srpske nastavljaju usku suradnju s srpskim kadrovima u ključnim sigurnosnim agencijama na državnoj razini, što pokazuje da i dalje postoji značajan politički utjecaj na operacije tih agencija.
Ovaj sastanak dolazi u trenutku kada je SIPA bila primorana obustaviti svoje operacije na teritoriji Republike Srpske zbog zakonskih prepreka. Prema informacijama, obustava je bila privremena, ali izaziva zabrinutost o mogućim dugoročnim posljedicama za sigurnost cijele zemlje. Takve odluke potencijalno mogu stvoriti pravnu i sigurnosnu prazninu u kojoj bi kriminalne aktivnosti mogle dobiti na zamahu, a pravda bi bila teško provediva.
U zaključku, sastanak u Banjaluci otkriva složenost političkih odnosa unutar BiH, ali i napetosti koje postoje između entitetskih i državnih institucija. Iako su postojale zakonske prepreke za operacije određenih agencija u RS-u, prisutnost srpskih kadrova u tim agencijama ukazuje na to da politički odnosi i dalje igraju ključnu ulogu u sigurnosnoj politici zemlje. Bilo da se radi o SIPA-i, OSA-i ili drugim sigurnosnim agencijama, jasno je da Milorad Dodik i drugi politički lideri iz Republike Srpske nastavljaju oblikovati sigurnosnu politiku koja često nadmašuje zakone koji bi trebali regulirati njihovo djelovanje.
