Krajem prosinca 2024. godine, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine donijela je odluku koja je izazvala veliko nezadovoljstvo među privrednicima, posebno malim i srednjim preduzećima. Naime, 30. decembra, Vlada je usvojila prijedlog ministra Vojina Mijatovića, koji se odnosi na ukidanje subvencija za kamate koje su prethodno bile odobrene za privatna preduzeća i poduzetnike. Ova odluka ukida subvencioniranje kamata putem Razvojne banke Federacije BiH, što je, prema mišljenju mnogih, dodatni udarac na poslovanje malih i srednjih preduzeća u Federaciji.
Ranija odluka koja je donesena u maju 2024. godine predviđala je da Vlada FBiH subvencionira kamate na kredite za mala i srednja preduzeća u iznosu od milion KM. Ova mjera je bila važna jer je omogućavala firmama da povoljnije pristupe financijskim sredstvima, što je trebalo pomoći u njihovom poslovanju i oporavku nakon kriza koje su prethodile. Međutim, novom odlukom Vlada je povukla tu subvenciju, ostavljajući preduzetnike u situaciji u kojoj su već potpisali ugovore s bankama i povukli kredite, ali sada im je uskraćena pomoć koju su očekivali. Posljedice ove odluke mogu imati dugoročne negativne efekte na stabilnost i razvoj malih i srednjih preduzeća u ovom entitetu.
Nedostatak obrazloženja o razlozima donošenja ove odluke stvorio je prostor za brojne spekulacije. Vlada FBiH je samo navela da je odluka donesena zbog prirodnih nesreća koje su zadesile BiH, a posebno poplave koje su pogodile pojedina područja. Prema informacijama koje je objavila novinska agencija NAP, razlog za povlačenje subvencija leži u potrebama za preusmjeravanjem sredstava na pomoć ugroženim područjima. Ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta predložilo je Vladi da sredstva koja su bila predviđena za subvencioniranje kamata preusmjere prema jedinicama lokalne samouprave koje su pogođene katastrofalnim prirodnim nepogodama. Iako se ovo obrazloženje spominje, mnogi privrednici smatraju da to nije dovoljno objašnjenje za drastičan korak koji je Vlada poduzela.
Odluka o ukidanju subvencija dolazi u trenutku kada privrednici već suočavaju s brojnim izazovima. Osim nedostatka pomoći za kamate na kredite, nije došlo do značajnih promjena u fiskalnoj politici. Doprinosi nisu smanjeni, a fiskalna reforma nije provedena, iako bi takvi koraci mogli olakšati poslovanje, posebno u trenutnim ekonomskim uvjetima. Također, prijedlog da minimalna plata u Federaciji BiH iznosi 1.000 KM dodatno opterećuje mala i srednja preduzeća, koja se već bore s problemima likvidnosti i konkurentnosti na tržištu.
S obzirom na to da nisu dobili konkretna obrazloženja o ovoj odluci, mnogi privrednici smatraju da su ponovno žrtve neodgovorne ekonomske politike koja ne razumije stvarne potrebe tržišta. Iako je objašnjenje o prirodnim nesrećama iznijeto, ono se čini nedovoljno uvjerljivim s obzirom na to da je odluka donesena bez prethodne najave i jasnog obrazloženja. Ova situacija stvara nesigurnost među poslovnim subjektima, jer se često mijenjaju uvjeti poslovanja koji im dodatno otežavaju predvidljivost poslovanja.
Zahvaljujući odluci Vlade, mnogi mali i srednji preduzetnici sada se suočavaju s financijskim problemima, jer nisu u mogućnosti ispuniti svoje financijske obaveze prema bankama. Uzimajući u obzir sve ove poteškoće, teško je predvidjeti kako će ova situacija utjecati na poslovanje tih firmi u budućnosti. Ne samo da se gubi povjerenje u sposobnost Vlade da pruži stabilnost, već i mnogi preduzetnici strahuju da bi ovakvi potezi mogli dovesti do daljnje ekonomske stagnacije u Federaciji BiH.
Odluka o ukidanju subvencija nije samo još jedan izazov za privredu Federacije, već i ozbiljan signal da se gospodarska politika u ovom entitetu treba temeljito preispitati. Pored fiskalne reforme, potrebna su daljnja ulaganja u poticaje za mala i srednja preduzeća, kao i u stabilizaciju njihovih poslovnih uvjeta. Ako Vlada FBiH ne pruži bolje uvjete za poslovanje, posljedice ove odluke mogli bi biti dugoročni, što bi značajno naškodilo već ionako krhkoj ekonomskoj situaciji.
U zaključku, privrednici i poduzetnici sada moraju odgovoriti na nove izazove, dok se nadaju da će doći do promjena u politici koja će omogućiti veću stabilnost i transparentnost u budućim odlukama.
