Elmedin Konaković, lider stranke “Narod i Pravda”, reagirao je na izjave novinara Avde Avdića, koji je tvrdio da zna tko će biti odgovoran za donošenje presude Miloradu Dodiku. Ove tvrdnje Avdića Konaković je osudio i stavio u kontekst već poznatih političkih napada na pravosudne institucije BiH. Konaković je, naime, napomenuo da je još ranije Branko Perić, pravni mentor Avde Avdića, označio proces protiv Dodika kao “politički” i “montiran”, čime se nastavlja linija argumentacije koja potkopava neovisnost pravosuđa.
U svom javnom obraćanju putem društvenih mreža, Konaković je iznio mišljenje da je ponašanje Avde Avdića jasno povezano s pokušajem diskreditacije presuda koje dolaze iz Suda BiH, a posebno presuda koje su donijete protiv pojedinih članova stranke SDA. On je, također, naglasio da Avdić nije naivan te da su njegovi postupci rezultat jasnih političkih interesa. Konaković je izrazio uvjerenje da je Avdiću cilj ponovo pokrenuti napade na pravosudne organe BiH, čime bi se opravdala politička naručenost i uloga tih institucija, posebno Suda BiH, u donošenju presuda. Ove tvrdnje Konaković je smatrao ključnim za političku strategiju koja se provodi kako bi se oslabio autoritet pravosudnog sistema i omogućio utjecaj na ishod presuda.
Avdo Avdić je, prema Konakovićevom mišljenju, svjestan da svojim izjavama može dodatno ojačati tvrdnje koje već neko vrijeme iznosi Milorad Dodik, predsjednik entiteta RS. Dodik je, već nekoliko puta, iznosio tvrdnje o montiranim procesima protiv njega i drugih političkih lidera, a najnoviji napadi na pravosudne institucije dolaze upravo iz tih krugova. Ove izjave, prema Konakovićevim riječima, koriste Avdić i Bakir Izetbegović kako bi ponovo napali sudsku vlast, posebno zbog presude koja je izrečena Fadilu Novaliću, bivšem premijeru Federacije BiH, kao i drugim presudama koje su pogođene odlukama Suda BiH vezanim za SDA kadrove.
Konaković je jasno poručio da se ovakvi napadi već godinama ponavljaju, stvarajući sinergiju između Avdića, Bakira Izetbegovića i Milorada Dodika. Njegov komentar ukazuje na dugoročne političke saveze i međusobnu suradnju između tih aktera, koji se povremeno koriste svakom prilikom kako bi izazvali destabilizaciju pravosudnog sistema u BiH. Konaković smatra da je ovo pokušaj povratka na staru političku praksu koja je već odavno izgubila svoju funkciju i da su, zapravo, ovakvi postupci u velikoj mjeri neproduktivni i štetni za društvo.
Ovaj obračun je za Konakovića i njegove pristalice predstavljao šansu da pošalju jasnu poruku o tome kako oni vide političku scenu u BiH i što smatraju važnim za njenu budućnost. Napadi na institucije i podrška određenim političkim liderima samo su, prema njegovom mišljenju, teško razumljivi u kontekstu nastojanja da BiH postane stabilna i demokratska zemlja. Zaključujući, Konaković poziva svoje pristaše da se snažno angažiraju za bolje sutra, a samim tim i za učvršćivanje pravne države, ne dopuštajući da politika bude podložna manipulacijama ili postane sredstvo za osobnu ili stranačku korist.
Konaković je u svom obraćanju istakao kako takvi napadi na pravosudne institucije mogu imati dugoročne negativne posljedice na političku i društvenu stabilnost Bosne i Hercegovine. Podrška institucijama ne bi smjela biti povremena ili motivirana trenutnim političkim interesima, nego bi trebala biti osnovna vrijednost koja omogućava svakom građaninu da se osjeća sigurno u zakonodavnom i pravosudnom sistemu svoje zemlje. Politizacija pravde koju provode određeni političari i mediji može stvoriti situaciju u kojoj će ljudi izgubiti povjerenje u sudske presude i smatraju ih isključivo odrazom političkog stava. Ovaj pristup, prema Konakovićevom mišljenju, slabi povjerenje u institucije koje bi trebale služiti svim građanima, a ne samo određenim političkim grupama. Ukoliko BiH nastavi ovim putem, ugrožena je budućnost pravne države, jer će se sustav sve više pretvarati u alat u rukama onih koji kontroliraju političku moć.
Dodatno, Konaković je naglasio kako bi političke stranke trebale više pažnje posvetiti zajedničkim interesima i nacionalnoj stabilnosti, a manje se baviti unutrašnjim obračunima i napadima na protivnike. Politička odgovornost zahtijeva da lideri budu sposobni napraviti razliku između svojih osobnih interesa i interesa cijele države. On je izrazio zabrinutost zbog sve većeg broja slučajeva u kojima se političke stranke koriste pravosudnim institucijama za ostvarivanje svojih ciljeva, umjesto da podrže njihov neovisan rad. Prema njegovom mišljenju, ovakvi postupci ne samo da podrivaju povjerenje u institucije, već i ugrožavaju osnovne principe demokratije i vladavine prava. Politička borba, ističe, mora biti vođena u okviru zakona i u okviru pravnih normi, jer samo tako mogu postojati dugoročne pozitivne promjene koje će koristiti svim građanima BiH.
