Kako život u iskrivljenoj stvarnosti utječe na razvoj djece i što oni mogu naučiti iz kvalitetnog razvoda svojih roditelja?
Kao stručnjak koji radi s djecom i roditeljima često se susrećem s pitanjem roditelja je li bolje održavati brak radi djece ili se ipak razvesti. Jedan velik dio roditelja to pitanje uopće ne postavlja već iznosi kao tvrdnju da se ne želi rastati radi djece i priuštiti im traumu. Jako je mali broj onih koji smatraju da je razvod bolja opcija za djecu od života u laži.
NEPOVRATNA TRAUMA DJETETU
Kako smo prilično tradicionalno i konzervativno društvo, ovakvi stavovi i nedoumice roditelja zapravo me ne čude. Ako društvo šalje poruku da nisi dobar roditelj ako se rastaneš te da razvod stvara veliku, nepovratnu traumu djetetu – logično je da će roditelj biti prestrašen i da će automatski donijeti odluku koja je u interesu njegova djeteta. No je li ta odluka zaista u djetetovu interesu?
U interesu djeteta je funkcionalna obitelj, obitelj u kojoj se problemi uočavaju i rješavaju, u kojoj se promiče sloboda, dijalog i jednakost, potiče komunikacija te djetetovo razvijanje želja. Jedino zdrave funkcionalne obitelji, sa zdravim roditeljskim pogledom na život te osobnim ostvarenjima, mogu doprinijeti pravilnom razvoju djeteta na svim razinama.
Potiče li sve to obitelj koja živi u iskrivljenoj realnosti u kojoj brak roditelja samo naizgled funkcionira? Rekla bih – ne.
Ako se događaju česti sukobi u obitelji te ako članovi neskladno funkcioniraju, to itekako predstavlja rizik za dijete i njegov razvoj. Razvod braka roditelja sigurno nije idealna opcija za dijete. Idealna je ona u kojoj su roditelji sretni zajedno i dobro funkcioniraju i kao i par i kao roditelji, no ako te opcije nema, tada je za dijete bolja okolina u kojoj roditelj funkcionira dobro samostalno nego okolina u kojoj loše funkcioniraju skupa.
O RODITELJIMA OVISI KAKAV ĆE RAZVOD BITI
Nažalost, sam proces razvoda te razdoblje neposredno prije i poslije njega, prilično su nestabilni, praćeni čestim ispadima roditelja i njihovim međusobnim okrivljavanjima. To izrazito negativno utječe na dijete. Dijete roditelja čiji je razvod konfliktan, nasilan, praćen međusobnim okrivljavanjima i netrpeljivošću, sigurno će biti traumatizirano, s posljedicama koje će se vrlo vjerojatno reflektirati i u odrasloj dobi.
Takvo dijete je, mogli bismo reći, zanemareno od strane roditelja, jer su oni prije svega usmjereni na vlastiti odnos. No, ne mora svaki razvod biti takav. Kakav će razvod braka biti (a time i posljedice na dijete) ovisi najviše upravo o roditeljima. Ako odaberu konflikt, tada mogu odmah znati kakavu su budućnost odabrali za svoje dijete.
Postoje roditelji koji izabiru drugačiji put; oni koji su svjesni da njihov partnerski odnos više ne funkcionira, ali su sposobni odijeliti partnerski od roditeljskog odnosa te i dalje ostati partneri u roditeljstvu i zajedničkom odgoju. Ako se sukobi u obitelji rješavaju na dobar i pozitivan način, onda će dijete bez većih posljedica i trauma podnositi sukobe roditelja. Ponekad i sam pozitivan rezultat nenakve svađe može djetetu poslužiti kao dobar primjer kako se rješavaju sukobi.
SVAKO JE ODGOVORAN ZA SVOJU SREĆU
Ako roditelji iz braka koji ne funkcionira izađu kao ljudi koji se poštuju, premda više ne nalaze zajednički jezik, tada i djeca iz takvog razvoda braka mogu učiti. Mogu naučiti da se problemi „ne guraju pod tepih“, da je svatko sam odgovoran za svoju sreću, da je komunikacija između ljudi bitna…
Isto tako, djeca uče i iz braka koji se prislino održava. Bez obzira što roditelji misle da dobro skrivaju svoje emocije, djeca su poput malih detektora koji mogu lako uočiti kad nešto nije u redu. A iz takve situacije uče da ne treba biti iskren, da treba trpjeti i biti nezadovoljan, da ne mogu puno toga učiniti po pitanju vlastite sreće jer je određuju drugi…
Što kao roditelji želite da vaše dijete nauči o životu te koji obrazac ponašanja želite da ponese dalje u život? Pripadate li onim roditeljima koji su skloni gurati probleme pod tepih i prepustiti se na milost i nemilost sudbini ili ste pak više krojači svoj sreće te prije svake velike odluke dobro preispitujete u kojoj vam mjeri neki prevladavajući stav društva šteti ili koristi? O ovome vrijedi razmisliti…
PIŠE: KRISTINA BAČKONJA, DIPL. PSIHOLOG
MAGAZIN ORDINACIJA.HR
