Reakcija Stranke demokratske akcije (SDA) na ekonomske i socijalne poteze Vlade Federacije Bosne i Hercegovine izazvala je snažan politički odjek, posebno zbog načina na koji se, prema njihovim tvrdnjama, tretira najosjetljivija kategorija stanovništva – penzioneri. U saopćenju koje je uputio Klub SDA u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH, izraženo je snažno nezadovoljstvo planiranim rasporedom sredstava koja se prikupljaju po osnovu povećanih doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO).
Prema dostupnim informacijama, 627 miliona KM dodatnih prihoda trebalo bi se sliti u budžet po ovom osnovu. Međutim, ono što SDA posebno naglašava jeste činjenica da će se samo manji dio tog iznosa iskoristiti za isplate penzija, dok se ostatak navodno troši na svrhe koje su daleko od socijalno pravednih. U središtu kritike su navodna povećanja plaća za političke funkcionere, kao i nagli rast iznosa za naknade, poput onih za odvojeni život i troškove smještaja, koji su, prema tvrdnjama SDA, porasli čak 100%.
Ono što dodatno pojačava tenzije jeste činjenica da je nedavno povećanje penzija od 4,5% rezultat isključivo zakonske obaveze, a ne volje Vlade. SDA ističe da da nije bilo važećeg zakona, penzioneri ne bi ni dobili to minimalno povećanje. Ova situacija u očima javnosti stavlja akcenat na nedostatak inicijative i suosjećanja vlasti prema starijim osobama, koje su često u ekonomski najtežem položaju.
U saopćenju se dalje navodi niz zabrinjavajućih primjera koji pokazuju, kako navode, neravnotežu u prioritetima Vlade FBiH. Među njima je i podatak da se za smještaj jednog ministra izdvaja više novca nego za minimalnu penziju, što se u dokumentu opisuje kao dokaz potpunog odsustva empatije prema populaciji koja je decenijama doprinosila društvu.
Klub SDA u svom obraćanju insistira na nekoliko ključnih zahtjeva, među kojima se izdvajaju:
-
Transparentna i pravedna raspodjela sredstava po osnovu doprinosa za PIO;
-
Ukidanje povećanja privilegija za političke funkcionere sve dok se ne ispune osnovne potrebe penzionera i osoba sa invaliditetom;
-
Izrada preciznog izvještaja o utrošku sredstava, kako bi se spriječile eventualne zloupotrebe.
Posebno se ističe da su penzioneri kategorija koja zaslužuje dostojanstven život i sigurnost u poznim godinama, a ne da se njihov novac koristi za „krpljenje rupa“ u budžetu nastalih, kako navode, zbog nestručnog upravljanja javnim finansijama. Takođe, SDA podsjeća da se višegodišnje zanemarivanje potreba starijih sugrađana ne može opravdavati ekonomskom krizom, jer se, kako tvrde, novac očito ima – ali ne za one kojima je najpotrebniji.
Na političkoj sceni Federacije BiH, ovakva optužba dodatno produbljuje jaz između vladajuće većine i opozicije, otvarajući pitanje koliko je zaista politika socijalno osjetljiva i da li se zaista vode interesi građana, a ne lične ili stranačke agende. Sve češće se među građanima čuje pitanje: ko zapravo vodi brigu o onima koji su u prošlosti izgradili temelje ovog društva?
U zaključku, Klub SDA zahtijeva hitnu promjenu politike raspodjele sredstava iz doprinosa, sa naglaskom da ta sredstva moraju biti direktno usmjerena prema penzionerima i osobama sa invaliditetom. Ukoliko se to ne dogodi, upozoravaju da će se suočiti s valom nezadovoljstva i otpora, jer građani više ne žele da trpe posljedice neodgovornog upravljanja, dok se privilegovani slojevi društva dodatno bogate. Jasna i odlučna preraspodjela sredstava, transparentnost i odgovornost – to su zahtjevi koji ne mogu čekati.
Ova situacija ne oslikava samo trenutnu ekonomsku politiku, već i dublji problem povjerenja građana u institucije. Penzioneri, koji su nekada bili nosioci razvoja društva, sada su dovedeni u poziciju da mole za osnovna prava, dok se javni novac, prema optužbama, usmjerava ka luksuzu i privilegijama malog broja ljudi. Ako Vlada FBiH ne pokaže spremnost da prepozna ovu nepravdu i preduzme konkretne korake u korist najugroženijih, rizikuje da izgubi ne samo političku podršku, već i ono najvažnije – legitimitet u očima naroda koji ju je izabrao. Vrijeme je da se socijalna pravda vrati u središte svih ekonomskih odluka.
