Na nedavnoj press konferenciji, generalni sekretar NATO-a Mark Rutte istaknuo je ključnu ulogu saveza u globalnoj sigurnosti, te naglasio da je trenutni smjer NATO-a dobar u odnosu na povećanje vojne pomoći Ukrajini i jačanje odbrambenih kapaciteta. Iako je istakao da su saveznici postigli značajan napredak, posebno u koordinaciji s Sjedinjenim Američkim Državama, Rutte je također upozorio da postoje i veliki izazovi, posebice u svjetlu sve većih prijetnji s strane Rusije.
U kontekstu trenutne situacije u Ukrajini, Rutte je napomenuo da su prošle godine saveznici donirali više od 50 milijardi dolara pomoći, pri čemu je većina sredstava došla iz evropskih država. Iako je ta pomoć bila izuzetno značajna, on smatra da je potrebno uložiti još više, jer bi to osnažilo Ukrajinu na bojištu i u pregovorima za eventualni mir. Time bi Ukrajina bila u boljoj poziciji za postizanje stabilnog i održivog sporazuma.
Nastavak pomoći Ukrajini i pregovori o okončanju rata u toj zemlji bit će jedne od glavnih tema nadolazećeg sastanka ministara odbrane NATO-a. Rutte je također spomenuo da je budžet za odbranu država članica prošle godine porastao za više od 20 posto, što ukazuje na povećanu angažiranost saveznika u vojnoj podršci i povećanje izdvajanja za odbranu. Međutim, generalni sekretar je istakao da će se u budućnosti morati uložiti više, jer bi potrebe za odbranom mogle premašiti trenutna ulaganja. Iako nije mogao predvidjeti konkretne brojke, spomenuo je da bi cilj mogao biti postotak 3 posto BDP-a po članici NATO-a, što bi osiguralo održivu sigurnost u dužem periodu.
Rutte je također pohvalio neke zemlje članice poput Kanade, Francuske, Švedske i Nizozemske, koje su u posljednjim tjednima dale značajnu vojnu pomoć Ukrajini. Takvi potezi smanjuju ovisnost Kijeva o Sjedinjenim Državama, čime se jača unutrašnja suradnja unutar NATO saveza i osigurava ravnoteža u distribuciji vojne pomoći. Kroz stalnu koordinaciju s američkom administracijom, cilj je da Ukrajina bude dovoljno snažna za pregovaračkim stolom, kako bi se postigao održiv mir, koji će spriječiti daljnje sukobe, poput onih koji su uslijedili nakon Minsk sporazuma.
Jedan od ključnih naglasaka u njegovom govoru bio je i preventivni pristup jačanja odbrambenih kapaciteta NATO-a, s obzirom na sve veći vojni potencijal Rusije. Rutte je upozorio da Rusija već sada troši preko 40 posto svog budžeta na vojnu potrošnju, što predstavlja ozbiljnu prijetnju u budućnosti, ako se ne poveća proizvodnja i odbrambena oprema u NATO članicama. S obzirom na to, NATO mora poduzeti konkretne korake kako bi osigurao stabilnost saveza i obranio svoje članice od potencijalnih prijetnji. Ove prijetnje postaju još ozbiljnije jer Rusija sada dobija podršku od zemalja poput Kine, Irana i Sjeverne Koreje, što stvara novu dinamičnost u geopolitičkoj situaciji.
Rutte je također rekao da iako NATO nije u formalnom ratu, sigurnost nije apsolutna, jer postoji stalna prijetnja od mogućih napada, osobito od strane Rusije. On je direktno upozorio predsjednika Rusije, Vladimira Putina, rekavši da bi bilo kakav napad na NATO imao katastrofalne posljedice za Rusiju, te da bi u tom slučaju Putin sigurno izgubio. Rutte je naglasio da Putin ne bi smio riskirati napad na NATO, jer bi to moglo imati ozbiljne posljedice za njegovu zemlju.
Na kraju, Rutte je istakao da je prednost NATO-a i njegova sposobnost da proizvodi najbolju vojnu opremu, ali da ta proizvodnja mora biti povećana. SAD već provodi strategiju koju je započeo Donald Trump u svom prvom mandatu, potičući povećanje vojne proizvodnje. Rutte je istaknuo da, uz ulaganja u vojne industrije, države poput Britanije, Turske, Francuske i Norveške mogu ostvariti velike koristi, te da će to pomoći da se saveznici pripreme za buduće prijetnje.
U zaključku, NATO se suočava s izazovima koji zahtijevaju zajednički odgovor svih članica. Povećanje vojne pomoći Ukrajini, jačanje odbrambenih kapaciteta i održavanje solidarnosti među članicama saveza ključni su faktori za osiguranje dugoročne stabilnosti. Rutte je jasno poručio da je NATO spreman braniti svoje članice od bilo kakvih prijetnji, ali je također istaknuo da mora doći do povećanja vojnih ulaganja kako bi se održala ravnoteža snaga u globalnoj sigurnosti.
