Na nedavno održanoj neformalnoj sesiji Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, koja je bila pozvana od strane Rusije, iznesen je jasan stav međunarodne zajednice o trenutnoj situaciji u Bosni i Hercegovini, s posebnim naglaskom na ponašanje Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske. Ovaj sastanak, koji je omogućio razmjenu mišljenja o važnim pitanjima vezanim uz sigurnost i političku stabilnost BiH, doveo je do nekoliko ključnih osuda usmjerenih prema Dodiku i njegovim aktivnostima koje ugrožavaju ustavni poredak i državne institucije.
Američki predstavnik u UN-u, koji je imao zadatak iznijeti službeni stav Sjedinjenih Američkih Država, izložio je detaljan pregled problema u BiH. Odmah na početku svog obraćanja, američki diplomata ponovio je već odavno poznati stav SAD-a o važnosti suvereniteta BiH, naglašavajući posvećenost teritorijalnoj cjelovitosti zemlje i njenom multietničkom karakteru. Ovaj stav je bio od esencijalne važnosti s obzirom na Dodikove tvrdnje o navodnoj američkoj naklonosti prema njegovoj politici, što je sada jasno opovrgnuto. Američki predstavnik je istakao da je očuvanje stabilnosti BiH ključno za prevenciju bilo kakvih sukoba i osiguranje sigurnosti ne samo unutar zemlje, već i u širem Balkanskom regionu.
Sjedinjene Američke Države izričito su osudile retoriku i aktivnosti Milorada Dodika, posebno njegove pokušaje destabilizacije institucija na državnom nivou. Posebno su se fokusirali na njegovu politiku kojom podriva zakone i institucije BiH, a koja, prema američkim riječima, prijeti sigurnosti i stabilnosti cijele zemlje. Također su naglašeni zakoni koje je Narodna skupština RS-a usvojila prethodne sedmice, koji se direktno protive Dejtonskom mirovnom sporazumu i ugrožavaju rad pravosudnog sistema BiH. Američki diplomata je naglasio važnost poštovanja odluka Ustavnog suda BiH, koji je ključna državna institucija, te ukazao na ozbiljnost situacije koja bi mogla ugroziti autoritet državnih institucija i podrivati njihov rad unutar RS-a.
Američka podrška Kancelariji visokog predstavnika (OHR) bila je još jedan ključan dio izlaganja. SAD su izrazile jasnu potporu visokom predstavniku i njegovim Bonnskim ovlastima, koje smatraju neophodnim za odbranu Dejtonskog sporazuma. Također je naglašeno da imenovanje visokog predstavnika dolazi od Vijeća za implementaciju mira (PIC) i ne zahtijeva odobrenje Vijeća sigurnosti UN-a, što daje dodatnu težinu njegovom djelovanju. Ova potpora OHR-u jasno pokazuje američku privrženost očuvanju Dejtonskog mirovnog sporazuma i stabilnosti BiH.
Sjedinjene Američke Države su također ponovile svoju posvećenost demokratskoj i evroatlantskoj budućnosti BiH. Ova izjava ukazuje na stratešku podršku SAD-a BiH u njenom nastojanju da postane članica Europske unije i NATO-a, čime bi se osigurala daljnja politika stabilnosti i sigurnosti u regionu. Stoga, američka pozicija nije samo usmjerena na trenutnu političku situaciju, već i na dugoročne ciljeve u pogledu razvoja BiH kao stabilne, demokratske i međunarodno priznate države.
Zaključujući, stav Sjedinjenih Američkih Država prema BiH i Dodiku jasno je izražen u ovom obraćanju na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a. Potrebno je poduzeti konkretne mjere kako bi se spriječile daljnje destabilizirajuće aktivnosti unutar BiH, koje mogu imati ozbiljne posljedice ne samo na unutarnju političku situaciju, već i na sigurnost cijelog Balkana. Američka podrška visokim predstavnicima i njihovo jačanje institucija BiH bit će ključni faktori u održavanju stabilnosti, a od međunarodnih partnera očekuje se daljnji angažman u ovom procesu.
U konačnici, međunarodna zajednica mora ostati ujedinjena u svom pristupu Bosni i Hercegovini, kako bi se očuvala stabilnost i spriječila dalja eskalacija političke krize. Podrška Sjedinjenih Američkih Država visokom predstavniku i njegovim ovlastima predstavlja ključnu strategiju za osiguranje da Dejtonski mirovni sporazum ostane temelj političkog i institucionalnog uređenja BiH. U kontekstu trenutnih izazova, međunarodna zajednica mora pružiti jasnu podršku demokratskoj reformi i jačanju pravne države u BiH, jer samo na takvim osnovama može se osigurati dugoročna politička stabilnost. S obzirom na prijetnje koje dolaze iz određenih političkih krugova unutar RS-a, nužno je da međunarodna zajednica bude spremna donijeti brze i odlučne mjere koje će ojačati postojeće institucije i osigurati da svi politički akteri poštuju zakone i ustavni poredak. Ukoliko se ne poduzmu odgovarajuće mjere u narednim mjesecima, rizik od daljnje destabilizacije BiH postaje realan, čime bi se mogla otvoriti vrata za povratak etničkih napetosti i potencijalnih sukoba. Stoga, međunarodna odgovornost u ovom trenutku ne može biti podcijenjena, jer sigurnost Balkana ovisi o tome koliko će se snažno i učinkovito međunarodne institucije angažirati u rješavanju krize i podršci BiH na njenom putu ka euroatlantskim integracijama.
