Bivši ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, bivši član Predsjedništva BiH i osnivač Stranke za Bosnu i Hercegovinu (SBiH), Haris Silajdžić, iznio je svoje stavove o trenutnoj političkoj krizi u zemlji u intervjuu za Al Jazeeru. Smatra da je ovo najveća poslijeratna politička kriza te da je ona rezultat srbijanskog velikodržavnog projekta koji, prema njegovim riječima, traje više od stoljeća.
Silajdžić tvrdi da su sadašnja zbivanja u Bosni i Hercegovini nastavak projekta koji datira još iz 1840. godine, kada je prvi put javno objavljen plan o širenju granica Srbije prema zapadu i jugu. Smatra da je ono što rukovodstvo Republike Srpske trenutno radi – direktan korak ka secesiji.
“Ovo je unaprijed planirano. Ideja o velikoj Srbiji je izuzetno loša i zbog toga imamo ovakvu situaciju. Agresija na Bosnu i Hercegovinu bila je dugo pripremana, organizovana i propagirana”, izjavio je Silajdžić.
Naglasio je i historijsku ulogu Bosne i Hercegovine kao mjesta u kojem su se kroz vijekove susretale različite kulture i religije.
- Bosna i Hercegovina je više od hiljadu godina bila utočište za prognanike iz Evrope.
- Kroz stoljeća razvijena je multikulturalna i multireligijska paradigma.
- Održavanje takvog društva zahtijeva strpljenje, planiranje i dobrosusjedske odnose.
Silajdžić smatra da ono što se sada dešava u BiH nije prirodan proces već rezultat političkih manipulacija.
“Ovdje je lako biti ekstremista. Dovoljno je imati parolu, marširati i ubijati. Ali za ono što smo mi izgradili potreban je trud i napor”, dodao je.
Kritika Evropske unije i NATO-a
U osvrtu na međunarodne reakcije, Silajdžić izražava nezadovoljstvo politikom Evropske unije, smatrajući da se ona ne bavi stvarnim problemima u BiH.
- Evropska unija nastoji biti ono što je BiH već bila prije agresije
- Međunarodne institucije nedovoljno reaguju na prijetnje secesije
- Generalni sekretar NATO-a, Mark Rutte, tokom posjete Sarajevu nije jasno imenovao odgovorne za trenutnu situaciju
“Postoji plan, postoji krivac, a Srbija jasno podržava ovaj proces. Treba jasno imenovati odgovorne”, poručio je Silajdžić.
Pitanje Ustava BiH
Jedna od ključnih tema razgovora bila je i potreba za ustavnim promjenama. Kao učesnik pregovora u Daytonu, Silajdžić je istakao da tadašnje okolnosti nisu ostavljale mnogo izbora.
“Alternativa bi vjerovatno bila zamrznuti sukob, a to bi bio dugotrajan problem za Bosnu i Hercegovinu. Sporazum je omogućio opstanak zemlje i spasio živote, što je u tom trenutku bilo najvažnije”, kazao je.
Međutim, smatra da trenutni ustavni okvir nije dugoročno održiv. Umjesto postojećeg modela, predlaže ustav zasnovan na evropskim modelima poput onih u Švicarskoj ili Belgiji.
Njegova vizija podrazumijeva novi sistem sa četiri ili pet regija, zasnovanih na prirodnim, demografskim i ekonomskim faktorima, koje bi služile građanima, a ne političkim elitama.
“Ono što trenutno imamo služi lošim političkim idejama, a ne interesima naroda”, konstatovao je Silajdžić.
Kako promijeniti Ustav?
Postavilo se i pitanje kako sprovesti promjene u trenutnim okolnostima. Silajdžić smatra da je jedini način međunarodni pritisak.
- “Moramo razbiti jaja da bismo napravili omlet”, kazao je metaforično.
- Mladima u BiH nije potrebna mitologija i kultovi smrti, već normalan život.
- Očekivanja su da nova generacija u Srbiji također doprinese promjenama.
Na kraju intervjua, Silajdžić je poručio da BiH zaslužuje novi ustav i veću podršku Evropske unije.
“Mi nismo sagradili Berlinski zid koji nas sada guši. Bosna i Hercegovina je mala zemlja, ali veliki simbol ideje zajedničkog života u miru. Evropa treba pomoći da taj simbol preživi”, zaključio je Silajdžić.
Hvala vam što ste odvojili svoje dragocjeno vrijeme kako biste pročitali ovaj detaljni članak. Vaša pažnja i interes za analizu političkih zbivanja u Bosni i Hercegovini, kao i za dublje razumijevanje historijskih i društvenih konteksta, od neprocjenjive su važnosti. Nadamo se da vam je ovaj tekst pružio korisne uvide i proširio perspektivu o ključnim temama koje oblikuju budućnost naše zemlje. Cijenimo vaše vrijeme, posvećenost i otvorenost za dijalog o ovako važnim pitanjima. Hvala vam još jednom na čitanju!
