U poslednjim sedmicama, odnosi između Bijele kuće i jednog od najprestižnijih američkih univerziteta, Harvarda, dostigli su novi nivo napetosti. Povod za ovu eskalaciju jeste odbijanje Harvarda da se povinuje nizu zahtjeva administracije predsjednika Donalda Trumpa, što je dovelo do zamrzavanja više od dvije milijarde dolara saveznih sredstava namijenjenih toj instituciji. Ovaj potez se smatra bez presedana i izazvao je široku debatu o granicama državne intervencije u akademske slobode.
Spor je započeo kada je Bijela kuća uputila Harvardu popis zahtjeva, za koje tvrdi da su usmjereni na suzbijanje antisemitizma unutar kampusa. Među tim zahtjevima bili su prijedlozi koji zadiru duboko u strukturu univerziteta, uključujući promjene u zapošljavanju, upravljanju i kriterijima upisa. Pored toga, traženo je ukidanje postojećih programa i politika posvećenih različitosti, jednakosti i inkluziji (poznato kao DEI politike).
Harvard je, međutim, odlučno odbio ove zahtjeve. U javnom pismu upućenom akademskoj zajednici, predsjednik univerziteta Alan Garber naglasio je kako bi prihvatanje predloženog sporazuma značilo odricanje od ustavnih prava i akademske nezavisnosti. On je podvukao da univerzitet ne potcjenjuje problem antisemitizma, ali smatra da je Vlada prekoračila granice svojih ovlasti.
Nakon što je Harvard odbacio zahtjeve, Ministarstvo obrazovanja SAD-a reagovalo je munjevito – obustavilo je čak 2,2 milijarde dolara u grantovima te dodatnih 60 miliona dolara u tekućim ugovorima s ovim univerzitetom. U saopćenju Ministarstva se navodi da su zabrinjavajući događaji na američkim univerzitetima, uključujući zlostavljanje židovskih studenata, postali neprihvatljivi, te da elitne obrazovne ustanove moraju preduzeti ozbiljne korake ukoliko žele zadržati pristup javnim sredstvima.
Bijela kuća je posebno naglasila da Harvard u proteklim godinama nije ispunjavao ni intelektualne ni građanske standarde koji opravdavaju toliku finansijsku podršku države. U petak im je upućen ažuriran dokument koji sadrži deset ključnih kategorija promjena, a među njima su:
-
Smanjenje uticaja studenata i nastavnog kadra koji nemaju stalne ugovore;
-
Obaveza prijavljivanja studenata koji se ponašaju „neprijateljski prema američkim vrijednostima“;
-
Angažovanje nezavisnog nadzornog tijela, odobrenog od vlade, za praćenje akademskih programa koji navodno doprinose antisemitizmu;
-
Disciplinske mjere protiv onih koji su učestvovali u nedavnim protestima;
-
Potpuno ukidanje DEI inicijativa.
U svjetlu ovih zahtjeva, mnogi analitičari ističu da se ne radi samo o borbi protiv antisemitizma, već i o široj političkoj agendi predsjednika Trumpa. On već duže vrijeme kritikuje vodeće obrazovne institucije zbog, kako tvrdi, institucionalne pristranosti ulijevo i nedovoljne zaštite židovskih studenata. U martu je njegova administracija najavila reviziju čak 8,7 milijardi dolara višegodišnjih saveznih obaveza prema Harvardu, a prethodno je sličan postupak već sproveden nad univerzitetom Columbia, kome je uskraćeno 400 miliona dolara zbog sličnih navoda.
Nisu samo univerziteti pod pritiskom. I studenti koji su učestvovali u pro-palestinskim protestima osjetili su posljedice. Tako je, primjerice, Mohsen Mahdawi, student sa zelenom kartom i pred diplomiranjem, uhapšen od strane imigracijskih službi tokom intervjua za sticanje državljanstva. Sličnu sudbinu doživjeli su i drugi studenti, poput Mahmouda Khalila sa Columbije i Rumeyse Ozturk sa Tuftsa, koji su pritvoreni zbog sumnji u vezi s protestima.
Pored pravnih i političkih posljedica, ovaj slučaj pokrenuo je ozbiljna pitanja o granicama državne kontrole nad visokoškolskim ustanovama. Profesori Harvarda su već pokrenuli pravni postupak protiv Trumpove administracije, tvrdeći da je riječ o nezakonitom napadu na slobodu govora i akademsku autonomiju.
U zaključku, trenutni sukob između Bijele kuće i Harvarda ne može se posmatrati samo kao borba protiv antisemitizma. On se odvija u kontekstu šire političke strategije koja uključuje pritiske na akademske institucije da se povinuju državnoj regulativi i političkim normama. Po prvi put u historiji, savezna vlada je zamrznula sredstva Harvardu na ovako sveobuhvatan i direktan način, čime je otvorena nova faza u odnosu između države i akademskog sektora u Sjedinjenim Američkim Državama. Posljedice ove odluke, kako pravne tako i političke, tek će se u potpunosti sagledati u mjesecima koji dolaze.
