U novom političkom okruženju u Bosni i Hercegovini, trenutna situacija u Parlamentu postala je izuzetno napeta, a ključni trenutak koji je pokazao razlike u stavovima različitih političkih aktera bio je napuštanje sjednice Doma naroda od strane SNSD-ovih izaslanika, što je dovelo do nedostatka kvoruma. Ovaj incident doveo je do toga da je prva plenarna sjednica oba doma Parlamenta, koja je trebala biti prilika za razmjenu mišljenja između zakonodavne i izvršne vlasti, propala. SNSD je odlučio napustiti sjednicu, čime su spriječili bilo kakvu ozbiljnu raspravu o važnim pitanjima.
Dragan Čović, predsjedavajući Doma naroda, obavijestio je sve prisutne da nema kvoruma za održavanje sjednice. Iako je odredio pauzu od pola sata u nadi da će izaslanici SNSD-a promijeniti svoju odluku, to se nije dogodilo. Čović je jasno naglasio da, ukoliko se poštuju Ustav i Poslovnik, nema mogućnosti za donošenje zajedničkih odluka bez prisutnosti svih relevantnih predstavnika. Ovaj potez SNSD-a izazvao je brojne reakcije u političkom okruženju.
Opozicija u Republici Srpskoj smatra da SNSD koristi blokadu sjednice kako bi odgodio smjenu svojih kadrova u institucijama BiH. Mladen Bosić iz SDS-a i Nenad Vuković iz PDP-a ističu da cijela situacija nije uzrokovana izbornim procesom, već željom SNSD-a da izbjegne odgovornost i spriječi bilo kakve promjene koje bi mogle ugroziti njihov politički utjecaj. Kritike su stigle i iz Federacije BiH, gdje se navodi da blokada SNSD-a neće samo spriječiti napredak prema EU, nego će i usmjeriti političku dinamiku u BiH prema još većim nesuglasicama i stagnaciji.
Pored toga, iz Vijeća ministara stigle su kritike na račun SNSD-a, koji, kako se navodi, nije ispunio osnovne političke obveze. Elmedin Konaković, ministar vanjskih poslova, upozorava da je SNSD pokazao da nije sposoban za ozbiljan politički dijalog i partnerstvo, a da se ovakve blokade ne mogu tolerirati u budućnosti. Njegovo stajalište je da je jasno da SNSD nije dobar partner za koaliciju ni u Vijeću ministara, ni u Parlamentu, zbog svoje neodgovorne politike.
Opozicija u BiH nije jedini politički subjekt koji je izrazio razočaranje zbog ovih događanja. Ilija Cvitanović, lider HDZ-a 1990, osudio je SNSD-ov potez, nazivajući ga neodgovornim i neozbiljnim. Prema njegovim riječima, ovo je samo početak blokada koje SNSD priprema za buduće političke događaje u zemlji. Trojka, koalicija koja se protivi SNSD-u, jasno je dala do znanja da neće ulaziti u bilo kakve političke aranžmane s ovom strankom.
Najveći politički izazov za Dragan Čovića je, međutim, upravo njegov stav prema Izbornom zakonu. Čović je jasno poručio da je izmjena Izbornog zakona ključni uvjet za svaku političku suradnju, ali njegov stav prema ovom pitanju također dolazi s dvostrukim standardima. Iako se javno protivi nekim stavovima Milorada Dodika, Čović se također oslanja na koaliciju s Dodikom jer to donosi političku stabilnost njegovoj stranci. Zagreb, međutim, i dalje podržava Čovića, iako ne želi direktno intervenirati u njegov odnos s Dodikom. Politika “sjedenja na dvije stolice” koju Čović prakticira može biti opasna, jer se očekuje da će i on uskoro biti podložan međunarodnim sankcijama, ako ne donese jasniji politički izbor.
U zaključku, politička situacija u Bosni i Hercegovini ostaje napeta, s mnoštvom nesuglasica i blokada koje će značajno oblikovati budućnost zemlje. SNSD je, čini se, postao ključni faktor koji ometa političke procese, a opozicija i partneri u koalicijama nastavit će se boriti za izmjene koje bi mogle dovesti do političkog razrješenja i napretka BiH prema EU. Ipak, tek će stav Dragana Čovića prema budućim koalicijama i Izbornom zakonu odlučiti hoće li doći do značajnih promjena u političkom pejzažu.
