Najava Donalda Trumpa o uvođenju novih recipročnih carina izazvala je značajnu uznemirenost na globalnom nivou. Ova mjera, koja se u javnosti najavljuje pod nazivom “Dan oslobođenja”, očekuje se da će biti saopćena tokom svečanog obraćanja u Vrtu ruža Bijele kuće. U pitanju je inicijativa čiji su detalji i dalje prekriveni velom tajne, ali se nagađa da bi mogla uključivati univerzalni porez od 20% na robu koja ulazi u SAD, s dodatnim carinama na određene industrijske sektore, poput automobilske industrije, koje bi mogle iznositi i do 25%.
Trump je ovu inicijativu obrazložio željom da izjednači trgovinske uslove, s obzirom na to da mnoge države, prema njegovom mišljenju, već decenijama primjenjuju više stope carina prema SAD-u. Iako su ove tvrdnje djelimično tačne, ekonomisti i političari širom svijeta ističu da bi jednostrano uvođenje takvih mjera moglo imati dalekosežne posljedice po globalnu ekonomiju.
Christine Lagarde, predsjednica Europske središnje banke, komentarisala je mogući utjecaj ove politike u intervjuu za irski Newstalk. Prema njenim riječima, carine ovog tipa će sasvim sigurno imati negativan odjek širom svijeta, ali konačan efekat ovisi o nekoliko faktora:
-
Koliki će biti obim carina
-
Koji proizvodi će biti obuhvaćeni
-
Koliko dugo će mjere trajati
-
Hoće li se otvoriti prostor za nove pregovore
Lagarde je naglasila da su slične trgovinske krize u prošlosti često dovele do diplomatskih pregovora koji su zatim rezultirali ukidanjem štetnih barijera. „Čak i oni koji uvode carine često shvate da im štete“, poručila je ona.
U međuvremenu, tržišni analitičari i ekonomski stručnjaci izražavaju zabrinutost. Steve Sosnick iz kompanije Interactive Brokers kazao je da se ne može sjetiti trenutka kada su “ulozi bili viši, a ishod neizvjesniji”. Njegova izjava odražava atmosferu nesigurnosti koja je zavladala kako u političkim, tako i u poslovnim krugovima.
Deutsche Bank je u svom izvještaju iznijela konkretne brojke koje opisuju potencijalne negativne efekte ove politike:
-
Pad rasta BDP-a u SAD-u za 100–120 baznih bodova
-
Porast osnovne inflacije između 90 i 120 baznih bodova
-
Globalni šok u trgovinskom sistemu, koji bi imao “seizmičke posljedice” za sve zemlje
Ovi podaci predstavljaju najcrnji scenarij koji uključuje recipročne carine na puni PDV svake zemlje. Takva mjera, smatraju analitičari, mogla bi pokrenuti lanac reakcija koji bi teško pogodio tržišta u razvoju, ali i stabilne ekonomije.
Dok detalji još nisu javno objavljeni, Trumpova strategija izaziva veliku pažnju ne samo ekonomista, već i običnih građana, koji se pribojavaju poskupljenja robe široke potrošnje. Ako se uvedu opće carine na proizvode iz velikih izvoznika poput Kine, Njemačke ili Meksika, očekuje se da će cijene elektronike, automobila, pa čak i prehrambenih proizvoda porasti, što bi direktno uticalo na životni standard građana.
Neki komentatori ističu da je Trump ovim najavio još jedan korak ka protekcionizmu, gdje SAD pokušava smanjiti zavisnost o stranim tržištima kroz politiku zatvaranja granica za robu, ali ne i za kapital. Ipak, ostaje pitanje hoće li se ostale zemlje povući pred američkim pritiskom ili će reagovati kontra-mjerama, čime bi se otvorila nova faza trgovinskog rata.
Ukoliko se pokaže da najavljene mjere ne donose očekivane rezultate za američku ekonomiju, moguće je da će Trumpova administracija biti primorana na pragmatičniji pristup. Isto tako, postoji vjerovatnoća da će međunarodni pregovori biti intenzivirani, kako bi se izbjegla dublja ekonomska kriza.
U konačnici, sve oči svijeta uperene su ka Washingtonu, gdje će se uskoro razjasniti hoće li ovaj “Dan oslobođenja” zaista predstavljati oslobađanje za američku ekonomiju – ili će, naprotiv, označiti početak perioda nestabilnosti koji će potresti temelje globalne trgovine.
U svjetlu svih ovih dešavanja, ostaje ključno pitanje – da li će Trumpova odluka zaista dovesti do poboljšanja položaja američke ekonomije ili će rezultirati globalnom destabilizacijom trgovinskih odnosa? Svijet danas djeluje u izrazito povezanom ekonomskom sistemu, gdje potez jedne velike sile, poput Sjedinjenih Američkih Država, može uzrokovati domino-efekat u dalekim dijelovima planete. Odluka o carinama nije više samo unutrašnje političko pitanje, već potez sa širokim geopolitičkim i ekonomskim posljedicama. Stoga je nužno da ovakve mjere budu promišljene, argumentirane i usklađene sa širim interesima globalne stabilnosti, jer u suprotnom – posljedice bi mogle biti mnogo veće od trenutnih političkih poena koje ovakve odluke možda donesu.
