Mostar, Grude i Makarska rivijera pred novim saobraćajnim povezivanjem: šta donosi projekat koji mijenja mapu juga regije
Hercegovina i Dalmacija u narednim godinama mogle bi dobiti jedan od najvažnijih infrastrukturnih projekata koji će promijeniti način putovanja između unutrašnjosti i jadranske obale. Riječ je o planu da se izgradi moderna brza cesta koja bi povezala Mostar, Široki Brijeg i Grude s hrvatskom stranom pravca prema Imotskom, Zagvozdu i dalje prema Makarskoj rivijeri te autocesti A1. Ako se projekat realizira u planiranoj formi, ukupna dužina nove saobraćajne veze iznosila bi oko 80 kilometara, od čega bi približno 60 kilometara prolazilo kroz Bosnu i Hercegovinu, a oko 20 kilometara kroz Hrvatsku.
Ovaj pravac već sada privlači pažnju javnosti jer ne predstavlja samo cestu u klasičnom smislu, nego potencijalno novu razvojnu osu za čitav prostor zapadne Hercegovine i južne Dalmacije. Takva povezanost posebno je značajna za stanovništvo koje godinama koristi postojeće lokalne i regionalne puteve, često opterećene gužvama, sporim prolazom kroz naselja i sezonskim saobraćajnim špicama. Ujedno, riječ je o projektu koji bi mogao imati i širi ekonomski efekat, jer bi brži pristup autocesti A1 značio lakši dolazak do hrvatske obale, ali i brže kretanje robe i ljudi prema evropskim tržištima.
Hrvatska strana projekta dobija konkretne finansijske konture
Najnovije informacije odnose se na hrvatski dio trase, gdje su Hrvatske ceste u prijedlog finansijskog plana za 2027. godinu uvrstile značajnija sredstva za projekat Zagvozd – Imotski. Prema planu, početak gradnje prvih pet kilometara, odnosno obilaznice Zagvozda prema Poljicima, predviđen je za 2027. godinu. To je važan signal da projekat više nije samo ideja ili strateška namjera, nego da ulazi u fazu u kojoj se može očekivati i konkretna priprema za izvođenje radova.
Nova saobraćajnica trebala bi povezati čvor Zagvozd 2, koji se nalazi u blizini izlaza s autoceste A1, s postojećom državnom cestom DC60 u Donjim Vinjanima. Time bi se stvorila kvalitetnija veza između Makarske rivijere, Imotske krajine i graničnog područja prema Bosni i Hercegovini. Od Donjih Vinjana saobraćaj bi se dalje nastavljao prema graničnom prijelazu Vinjani Donji – Gorica, u neposrednoj blizini Gruda. Za putnike to znači manje zastoja, jednostavniji pristup moru i brže uključivanje na mrežu glavnih saobraćajnica.
U Bosni i Hercegovini radovi već traju na više dionica
Na bosanskohercegovačkoj strani projekt brze ceste Mostar – Polog – Široki Brijeg – Grude – granica s Hrvatskom već je ušao u fazu realizacije. Ukupna dužina planirane trase iznosi oko 60 kilometara, a radovi su već počeli na dvije dionice: Polugrno – Podledinac, dugoj 5,48 kilometara, i Podledinac – Grude Istok, dugoj 6,36 kilometara. To znači da se trenutno radi na ukupno 11,84 kilometra nove saobraćajnice.
Ovi radovi imaju poseban značaj jer pokazuju da je projekat na teritoriji Bosne i Hercegovine prešao iz faze planiranja u fazu gradnje. U praksi to znači da se na terenu već oblikuje budući koridor koji će povezati Mostar s graničnom linijom prema Hrvatskoj. Za stanovnike Pologa, Širokog Brijega, Gruda i okolnih mjesta to je više od infrastrukturnog zahvata: riječ je o projektu koji bi mogao promijeniti svakodnevne navike, skratiti vrijeme putovanja i povećati sigurnost na cestama.
Dodatni napredak ostvaren je i kroz izbor izvođača za još dvije sekcije: Polog – Uzarići i Uzarići – Polugrno, ukupne dužine 13,18 kilometara. Vrijednost ovog posla iznosi oko 179,5 miliona KM s PDV-om, a posao je dodijeljen grupi domaćih kompanija Hering iz Širokog Brijega i KTM-Brina iz Posušja. Kada ove četiri dionice budu završene, bit će izgrađeno približno 25 kilometara neprekinute trase od Pologa do Gruda Istok, što predstavlja ozbiljan korak ka funkcionalnoj brzoj cesti na ovom području.
Zašto je ovaj pravac toliko važan za regiju
Značaj ovog projekta ne iscrpljuje se samo u skraćivanju puta do mora. On se uklapa u širu strategiju povezivanja zapadne Hercegovine s jadranskim koridorom i hrvatskim cestovnim sistemom. U turističkoj sezoni, kada hiljade vozila svakodnevno ide prema Makarskoj rivijeri, bolja infrastruktura može značiti manji pritisak na postojeće lokalne rute, manje gužve kroz naselja i sigurniji promet. To je posebno važno za putnike koji dolaze iz Mostara, Širokog Brijega, ali i iz drugih dijelova Bosne i Hercegovine, uključujući Sarajevo i centralni dio zemlje.
Za privredu zapadne Hercegovine ovaj pravac može imati još dublji značaj. Područje je poznato po proizvodnim pogonima, izvoznim kompanijama i snažnoj povezanosti s tržištima Evropske unije. Brža i pouzdanija saobraćajna veza prema autocesti A1 olakšala bi transport robe, smanjila troškove logistike i povećala konkurentnost lokalnih firmi. U vremenu kada je brzina isporuke presudna za mnoge industrije, ovakva infrastruktura može postati jedan od ključnih faktora razvoja.
Šta bi putnici mogli osjetiti nakon završetka projekta
Za obične vozače i porodice koje ljeti putuju prema moru, nova cesta značila bi manje stresa, kraće čekanje i jednostavniji prolazak kroz područja koja su danas opterećena uskim grlima. Umjesto vožnje kroz lokalne puteve i naselja, saobraćaj bi se preusmjerio na savremeniju trasu, čime bi se povećala protočnost i smanjio rizik od zastoja. Također, lokalno stanovništvo bi dobilo bolju povezanost sa zdravstvenim, obrazovnim i administrativnim centrima u širem prostoru Hercegovine i Dalmacije.
Ovakvi projekti u pravilu donose i sekundarne efekte: rast vrijednosti zemljišta, nove poslovne prilike uz trasu, jačanje turističke ponude i interes za dodatna ulaganja. Kada se povežu dvije važne regionalne tačke, kao što su Mostar i Makarska rivijera, posljedice nisu samo saobraćajne nego i društvene i ekonomske. Zato se ovaj projekt s pravom posmatra kao investicija koja nadilazi lokalni okvir.
Ipak, do potpune realizacije ostaje još dosta posla. Na hrvatskoj strani tek se očekuje početak prve faze, dok je u Bosni i Hercegovini potrebno završiti i ostale dionice kako bi se uspostavila kontinuirana veza. To znači da će cijeli proces trajati više godina, uz potrebu za usklađivanjem tehničkih, finansijskih i administrativnih procedura s obje strane granice. Upravo zbog toga javnost s pažnjom prati svaki novi korak, od planova i tendera do početka radova na terenu.
Kada obje saobraćajnice budu završene, Hercegovina i Makarska rivijera dobit će moderniju i direktniju cestovnu vezu koja bi mogla postati jedna od najvažnijih prometnih osi na jugu šire regije. Za putnike to će značiti brži i udobniji prolazak, a za privredu i turizam snažniji razvojni potencijal. Zato ovaj projekat nije samo priča o asfaltu i mostovima, nego o novoj povezanosti ljudi, tržišta i prostora koji su oduvijek bili međusobno prirodno upućeni jedni na druge.
Dodajte Raport.ba među omiljene izvore na Googlu












