U večernjim satima u Mostaru održan je susret između Dragana Čovića, lidera HDZ-a BiH, i Andrej Plenkovića, premijera Republike Hrvatske. Nakon sastanka, dvojica političara obratila su se medijima kako bi iznijeli svoja zapažanja i stavove o trenutnoj političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini. Njihova poruka bila je jasna – kriza u BiH je ozbiljna i zahtijeva hitan povratak svih političkih aktera u ustavni okvir kako bi se izbjegle daljnje tenzije i nastavio evropski put zemlje.
Plenković je istakao da je trenutni zastoj zabrinjavajući i da bi svi politički predstavnici trebali pokazati odgovornost i posvetiti se reformama koje će Bosnu i Hercegovinu približiti članstvu u Evropskoj uniji. Posebno je naglasio važnost rješavanja nekoliko ključnih pitanja kako bi evropski put BiH postao dinamičniji i vidljiviji.
Prema Plenkovićevim riječima, glavni teret političkog uređenja i reformi u BiH treba ležati na institucijama same države, kao i na liderima političkih stranaka koje uživaju povjerenje građana. Pritom je dolazak Kaje Kallas, premijerke Estonije, ocijenio kao pozitivan signal i podršku međunarodne zajednice evropskim težnjama Bosne i Hercegovine.
U fokusu razgovora našao se i Izborni zakon, čija reforma već dugo izaziva političke tenzije. Plenković je rekao da je ta promjena preduslov svakog značajnijeg napretka Bosne i Hercegovine, te je opisao očekivanu reformu kao „mali korak za druge narode, ali veliki za hrvatski narod“, naglašavajući da bez tih izmjena BiH ne može biti funkcionalna država.
S druge strane, Dragan Čović ukazao je na blokade u zakonodavnom procesu koje dolaze iz Kluba Bošnjaka u Domu naroda, ističući da takva praksa nije konstruktivna. Iako nije precizirao kada će se rasprava o spornom zakonu nastaviti, bio je siguran da će se to dogoditi – prije ili kasnije. Čović je izrazio nezadovoljstvo činjenicom da Bošnjaci koriste institucionalne mehanizme kako bi usporili donošenje važnih odluka, upozorivši da takve blokade samo dodatno komplikuju ionako osjetljivo političko stanje.
Plenković je odgovarao i na pitanje o aktuelnom lideru Republike Srpske, Miloradu Dodiku, i njegovoj ulozi u trenutnoj situaciji. Na pitanje da li je Dodik i dalje kredibilan partner, odgovorio je diplomatski, izražavajući žaljenje što je situacija eskalirala. Podsjetio je da se svi politički akteri trebaju vratiti u ustavni okvir, te je naglasio da su bilo kakve secesionističke tendencije – posebno one koje dolaze od lidera SNSD-a – štetne za Bosnu i Hercegovinu i njen opstanak kao države.
Plenković je u tom kontekstu apelovao na smirivanje tenzija i na povratak dijalogu, uz poštivanje institucija BiH. Smatra da bi i Evropska unija trebala preusmjeriti svoje napore ka postizanju kompromisa i ohrabrivanju unutrašnje saradnje, a ne ka povišenju političkih napetosti.
Pitanje koje je izazvalo posebnu pažnju bilo je ono o mogućnosti da Hrvatska uvede sankcije Miloradu Dodiku, u skladu s politikom Njemačke i Austrije, koje su već poduzele takve mjere. Plenković je jasno dao do znanja da Hrvatska ne planira uvoditi sankcije protiv Dodika. Objasnio je da takav prijedlog vjerovatno ne bi prošao na nivou Evropske unije, jer nema jedinstvenog stava među državama članicama po tom pitanju.
U nastavku izlaganja, Plenković je istakao specifičnu poziciju Hrvatske u odnosu na ostale zemlje EU. Geografska blizina Banja Luke i Zagreba – udaljene svega sat i po vremena vožnje – dodatno usložnjava situaciju, jer Hrvatska ima neposredan interes za stabilnost u susjedstvu. Zbog toga se, kako kaže, zalaže za slanje umirujućih poruka i podsticanje političkog dijaloga. Hrvatski premijer smatra da se rješenja za Bosnu i Hercegovinu moraju tražiti unutar njenih institucija, a ne van njih, te da samo kroz unutrašnji dijalog može doći do trajnog rješenja političkih nesuglasica.
U cijelom razgovoru, izdvojene su sljedeće ključne poruke:
-
Povratak u ustavni okvir je neophodan kako bi BiH ostala stabilna.
-
Reforma Izbornog zakona je ključna za dalji evropski napredak.
-
Blokade u zakonodavnim institucijama dodatno destabilizuju situaciju.
-
Hrvatska ne planira uvoditi sankcije Dodiku, već zagovara dijalog.
-
Evropska unija bi trebala više raditi na smirivanju tenzija, umjesto njihovog produbljivanja.
Na kraju, jasno je da Hrvatska želi igrati konstruktivnu ulogu u stabilizaciji političkih prilika u BiH, ali kroz diplomatski pristup, a ne represivne mjere. Plenkovićev ton bio je odmjeren, s naglaskom na potrebu za razumijevanjem konteksta i stvaranjem uslova za konstruktivan politički dijalog. Time je Hrvatska još jednom podcrtala da njen interes nije dominacija, već stabilnost regije u kojoj i sama živi.
