EU i OHR poslali jasnu poruku političarima u BiH: nema prostora za zapaljivu retoriku i udare na ustavni poredak
Delegacija Evropske unije u Bosni i Hercegovini i Ured visokog predstavnika (OHR) ponovo su snažno reagovali na političku atmosferu u zemlji, upozoravajući lidere da predizborna kampanja ne smije biti izgovor za poruke koje dodatno produbljuju podjele.
U fokusu njihovih reakcija našli su se pozivi na secesiju, ukidanje entiteta, prekrajanje granica i druge jednostrane inicijative koje, kako je naglašeno, nemaju nikakvo uporište u Ustavu Bosne i Hercegovine niti u Dejtonskom mirovnom sporazumu.
U saopćenjima koja su izazvala pažnju javnosti, iz Delegacije EU poručeno je da Evropska unija ostaje potpuno opredijeljena za očuvanje suvereniteta, teritorijalnog integriteta i ustavnog poretka Bosne i Hercegovine. Takva formulacija nije samo diplomatska fraza, nego jasna politička poruka da međunarodna zajednica i dalje smatra kako je Dejtonski sporazum temelj na kojem funkcioniše savremena Bosna i Hercegovina.
Prema toj logici, svaki pokušaj da se izvan ustavnih procedura mijenja državna struktura, dodatno destabilizira ionako osjetljiv politički prostor.
Ono što posebno zabrinjava evropske i međunarodne institucije jeste činjenica da se takve poruke često izgovaraju u periodima pojačane političke mobilizacije, kada stranke i lideri pokušavaju pridobiti pažnju birača po svaku cijenu. Umjesto razgovora o ekonomiji, obrazovanju, zdravstvu, ekologiji i korupciji, javni prostor nerijetko bude preplavljen nacionalističkom retorikom, optužbama i prijetnjama.
Upravo zbog toga Delegacija EU insistira da političari pokažu odgovornost i da, posebno tokom izbora, vode računa o posljedicama svojih riječi.
Poruka iz Brisela: ustavni okvir nije predmet političke trgovine
Iz Delegacije Evropske unije jasno su naveli da jednostrani pozivi na promjenu ustavnog uređenja Bosne i Hercegovine nisu prihvatljivi. U toj grupi spominju se različiti politički zahtjevi i narativi, od otcjepljenja dijelova države, preko povezivanja s drugim državama, do ukidanja entiteta. Stav EU je da takve ideje nisu samo politički problem nego i direktno kršenje međunarodno potvrđenog ustavnog poretka.
Drugim riječima, granice i institucije Bosne i Hercegovine ne mogu biti predmet trenutnih političkih ambicija, niti se mogu mijenjati mimo zakonskih procedura i dogovora unutar institucija države.
Ova poruka ima i širi evropski značaj. Bosna i Hercegovina je zemlja koja formalno teži članstvu u Evropskoj uniji, ali taj put podrazumijeva stabilnost, funkcionalne institucije, vladavinu prava i političku kulturu u kojoj se sporovi rješavaju dijalogom, a ne prijetnjama. Zato iz EU upozoravaju da retorika koja poziva na prekrajanje ustavnog poretka nije samo unutrašnje pitanje BiH, nego i prepreka evropskim integracijama.
Svaka izjava koja vodi ka novim tenzijama udaljava zemlju od reformi koje bi građanima trebale donijeti konkretna poboljšanja u svakodnevnom životu.
EU je posebno naglasila da se političke kampanje ne smiju pretvoriti u takmičenje u huškanju i podizanju nacionalnih tenzija. Umjesto toga, javni diskurs treba biti usmjeren na teme koje građani zaista osjećaju u svakodnevici: niske plate, odlazak mladih, slabu infrastrukturu, zagađenje zraka, neefikasnu administraciju i spor pravosudni sistem.
U saopćenju je poručeno da politički lideri moraju raditi na reformama koje će unaprijediti socioekonomske uslove, okoliš, vladavinu prava i demokratiju, jer su to stvarni prioriteti društva, a ne stalne rasprave o identitetskim pitanjima.
OHR podsjeća: Dejtonski sporazum ostaje obavezujući za sve
Vrlo sličnu poruku uputio je i Ured visokog predstavnika u BiH. Iz OHR-a su podsjetili da je Dejtonski mirovni sporazum i dalje pravni i politički okvir države te da svaki pokušaj jednostranog rušenja tog aranžmana predstavlja direktan udar na ustavni poredak.
Prema njihovom stavu, pozivi na secesiju, nezavisnost, ujedinjenje s drugom državom ili ukidanje entiteta nisu samo politički neodgovorni, nego i suprotni temeljnim principima na kojima Bosna i Hercegovina funkcioniše od završetka rata.
OHR je podsjetio da se ustavne promjene u Bosni i Hercegovini ne mogu provoditi jednostranim odlukama ili javnim pritiscima pojedinih političara. Svaka ozbiljna reforma mora proći kroz institucionalne mehanizme, uključivati kompromis i poštovati pravila koja su već utvrđena. To je posebno važno u zemlji u kojoj je politička struktura složena, a odnosi između različitih nivoa vlasti osjetljivi.
Zato međunarodni predstavnici upozoravaju da svako podizanje tenzija može imati dugoročne posljedice po stabilnost, sigurnost i međusobno povjerenje građana.
Upravo zbog toga reakcije EU i OHR-a nisu bile samo tehničke ili proceduralne, nego su imale i snažan politički ton. U poruci se može prepoznati pokušaj da se političkim akterima stavi do znanja kako međunarodna zajednica prati događaje u zemlji i da neće ostati nijema na retoriku koja potkopava mir.
To je posebno važno u kontekstu regiona Zapadnog Balkana, gdje svaka destabilizacija jedne zemlje može imati posljedice i na susjedne države, pogotovo kada se pitanja identiteta i teritorije koriste kao sredstvo političkog pritiska.
Građani očekuju rješenja, a ne nove podjele
U pozadini svih ovih upozorenja nalazi se i jedno ključno pitanje: šta građani Bosne i Hercegovine zapravo dobijaju od neprestane političke eskalacije? Odgovor je, u pravilu, vrlo malo. Dok se politički lideri nadmeću u oštrim izjavama, obični ljudi se i dalje suočavaju s visokim troškovima života, sporim institucijama i nesigurnom budućnošću.
Zato poruke iz EU i OHR-a imaju i društvenu dimenziju, jer podsjećaju da politika mora služiti javnom interesu, a ne održavanju stalnog konflikta.
U tom smislu, insistiranje na poštovanju Ustava Bosne i Hercegovine nije samo formalno pitanje, nego temelj za svaku vrstu napretka. Bez pravne sigurnosti nema investicija, bez stabilnosti nema ozbiljnih reformi, a bez povjerenja među političkim akterima teško je očekivati iskorak ka Evropskoj uniji.
Zbog toga su poruke koje su stigle iz Brisela i iz OHR-a mnogo više od diplomatske opomene: one predstavljaju podsjetnik da se budućnost Bosne i Hercegovine ne može graditi na prijetnjama, nego na odgovornosti, dogovoru i poštovanju institucija.
Na kraju, poruka međunarodnih institucija može se sažeti u jednu jasnu poruku: nema prostora za jednostrane poteze koji bi doveli u pitanje mir i ustavni poredak. Politički lideri, posebno u osjetljivim predizbornim periodima, imaju obavezu da smire tenzije, a ne da ih raspiruju.
Ako se pažnja konačno usmjeri na reforme, kvalitet života i funkcionisanje institucija, Bosna i Hercegovina bi mogla dobiti mnogo više od pukih političkih prepirki — dobila bi šansu da se kreće naprijed, prema stabilnijoj i uređenijoj budućnosti.
