Lokalne zajednice u Bosni i Hercegovini su zainteresovane strane koje su najsvjesnije negativnih posljedica koje izgradnja malih hidroelektrana ima na rijekama.
Oni žele da njihove rijeke budu zaštićene – bilo potpunom zabranom izgradnje mHE ili barem uključivanjem zajednica u proces izdavanja koncesija. Da bi se postigao ovaj cilj, Koalicija za zaštitu rijeka (BiH) i Arnika (CZ) pozivaju vlade da izmijene zakon o koncesijama. Svako može pomoći tako što će svoj potpis pridružiti javnom pozivu i podijeliti ga kako bi demonstrirao podršku javnosti željenim promjenama zakonodavstva.
PETICIJU POTPIŠI OVDJE
“Svi ljudi su dobrodošli da stave svoj potpis na online peticiju koja podržava izmjene zakona o koncesijama. Uvjeravajući predstavnike države da lokalne zajednice u Bosni i Hercegovini brinu o svojim rijekama. Nadajmo se da će vlasti promeniti štetnu praksu donošenja odluka bez poštovanja volje građana”, kaže Zuzana Vachunova iz češke NVO Arnika.
Izmjena zakona o koncesijama pomogla bi da se spriječe sukobi uzrokovani aktuelnom politikom. Nedostatak konsultacija već je rezultirao bijesom javnosti kroz skupove, proteste i drugim legalne oblike izražavanja u prošlosti. “Neobavještavanje građana o procesu koncesije ne ostavlja im mogućnost da odgovore na vrijeme. Dakle, prisiljavajući ih da koriste sredstva građanskog neodobravanja. Na primjer, bilo je protesta u Kruščici (1), skoro dvije godine blokade mosta, pa čak i policijskog nasilja”, poziva Vachunova.
Predstavnici nevladinih organizacija kritikuju da se rijeke – zajedničko prirodno bogatstvo i javno dobro – jednostavno prodaju bez ikakvih konsultacija sa zajednicama. To ne poštuje ključni princip međunarodne Arhuske konvencije (2) koji osigurava prava građana da budu uključeni u donošenje odluka o svom okruženju. Prema riječima autora peticije, idealno bi bilo da donosioci odluka odustanu od štetnog koncepta izgradnje malih hidroelektrana na bosansko-hercegovačkim rijekama. Minimum koji mogu da urade jeste da proces izdavanja koncesija prebace sa vlasti na opštine koje treba da organizuju javne rasprave i da uzmu u obzir mišljenje svojih građana. Dakle, odluke se ne bi mogle donositi bez ljudi koji bi bili direktno pogođeni.
Arnika i Koalicija za zaštitu rijeka pozivaju na izmjene postojećeg zakonodavstva, zabranu izgradnje mHE ili omogućavanje barem učešća javnosti u postupku izdavanja koncesija. “Da bi se postigla puna transparentnost, potrebno je iz temelja izmijeniti postojeće zakone, donijeti nove zakone na svim nivoima. U Federaciji bi to značilo izmjenu postojećeg Zakona o koncesijama po hitnoj parlamentarnoj proceduri kako bi se u potpunosti zabranilo izdavanje odobrenja za nove koncesije za male hidroelektrane.
Inače, država ima pravo da ‘rasproda’ prirodna bogatstva, proglašavajući javni interes bez saglasnosti građana, i na taj način nanosi nepopravljivu štetu kako životnoj sredini tako i lokalnom stanovništvu koje je u većini slučajeva egzistencijalno zavisno od prirodnih resursa koji država predaje koncesionarima”, zaključila je Nina Kreševljaković, pravni savjetnik Arhus centra Sarajevo.
crna-hronika
