U političkom životu Republike Srpske, posljednjih dana izazvana je snažna reakcija nakon najave ukidanja Zakona o finansiranju političkih stranaka. Ova odluka, prema najavi predsjednika entiteta Milorada Dodika, predstavlja dubok politički rez koji bi mogao imati dalekosežne posljedice po sve aktere na političkoj sceni, a naročito po opozicione stranke koje nemaju alternativne izvore finansiranja. Iako je ukidanje zakona dogovoreno na sastanku vladajuće koalicije, ono se još uvijek ne nalazi na dnevnom redu sjednice Narodne skupštine RS zakazane za 15. maj. Ipak, budući da poslovnički rok omogućava izmjene dnevnog reda do 24 sata prije početka sjednice, mogućnost uvrštavanja ove tačke još nije isključena.
Najava o ukidanju javnog finansiranja stranaka u RS-u tumači se u političkim krugovima kao višeslojna poruka. S jedne strane, to je odgovor Dodika visokom predstavniku Christianu Schmidtu, koji je prethodno donio odluku da se ukine finansiranje stranaka SNSD i Ujedinjene Srpske iz javnih sredstava. S druge strane, politička analitičarka Tanja Topić i mnogi opozicionari smatraju da se radi o osveti opoziciji, ali i upozorenju partnerima u vlasti.
Dodik je podsjetio da u prošlosti niko nije pomagao njegovoj stranci kada je SDS-u zatvoren račun, pa smatra neprimjerenim to što se sada optužuje vlast za neravnopravan tretman. Prema njegovim riječima, Vlada Republike Srpske tada je preuzela inicijativu i pronašla način da SDS nastavi funkcionisati, iako u tadašnjoj situaciji nije bila obavezna to učiniti.
Na udaru ove odluke nije samo opozicija. Iako ostaje bez godišnjih 360.000 KM, predsjednik Ujedinjene Srpske Nenad Stevandić izražava svojevrsnu ravnodušnost, ističući da će novi sistem donijeti ravnopravnost svima. On podsjeća da su neki opozicionari, poput Božovića, prebrzo slavili Schmidtovu odluku, ne sluteći da će se situacija preokrenuti protiv njih.
Opozicija, međutim, tumači ovaj potez potpuno drugačije. Prema njihovom mišljenju, radi se o jasnoj namjeri vladajuće stranke da politički uništi protivnike, koristeći mehanizme koji su na granici ustavnosti. Nebojša Vukanović, šef Kluba poslanika stranke Za pravdu i red u NSRS-u, tvrdi da SNSD ne ovisi o javnom novcu jer se finansira iz alternativnih i sumnjivih izvora:
-
“tajkuni”
-
“kriminalne strukture”
-
“trgovina narkoticima”
Vukanović optužuje Dodikov režim da pokušava stvoriti monolitni politički sistem u kojem će svi biti zavisni od moćnih interesnih grupa, dok opozicija biva finansijski ugušena.
Slično mišljenje dijeli i Ognjen Bodiroga, šef poslaničkog kluba SDS-a, koji podsjeća da je njegova stranka već iskusila težinu političkog života sa blokiranim računima. To je, prema njegovim riječima, dovelo do gubitka:
-
3 do 4 načelničke pozicije
-
desetina odborničkih mjesta
-
članova biračkih odbora
Bodiroga ističe da su takve okolnosti stavile opozicione stranke u jasan neravnopravan položaj, a sada se isti model pokušava sistemski proširiti.
Politička analitičarka Tanja Topić smatra da ova inicijativa ne predstavlja samo tehničku promjenu, već politički udarac s jasnim porukama. Njena analiza ukazuje da se ovom odlukom:
-
destabilizuju manje političke partije koje zavise od budžeta
-
pokazuje autoritarni način vladanja u kojem jedan čovjek donosi ključne odluke
-
učvršćuje centralizovana politička moć
Topić zaključuje da je cilj ove odluke demonstracija moći i dominacije, ali i upozorenje manjim partnerima u vladajućoj koaliciji da ni oni nisu sigurni ukoliko se zamjere najjačoj stranci.
Prema podacima Centralne izborne komisije BiH, u 2024. godini je iz budžeta Republike Srpske političkim subjektima isplaćeno čak pet miliona KM, dok je dodatnih 1,4 miliona KM isplaćeno iz budžeta općina i gradova. Ukidanjem ovih sredstava, najveći teret bi snosile upravo one stranke koje nemaju pristup alternativnim izvorima finansiranja.
Najava o ukidanju Zakona o finansiranju političkih stranaka u Republici Srpskoj otvara brojna pitanja o budućnosti političkog pluralizma, ustavnosti odluka, ali i o demokratskim standardima u funkcionisanju entitetskih institucija. Dok vlast tvrdi da se radi o uvođenju ravnopravnosti među strankama, opozicija i analitičari ovu odluku vide kao instrument obračuna i političke dominacije. Situacija je dodatno komplikovana jer većina opozicionih stranaka nema infrastrukturu ni izvore sredstava da opstane bez budžetske podrške. Na kraju, bez obzira na to da li će ova tačka biti uvrštena na dnevni red 15. maja ili ne, politička poruka je već poslana – u Republici Srpskoj se ulazi u novu fazu političkog obračuna, gdje je finansijska kontrola ključni alat borbe za vlast i moć.
