Održavanje izbora u Ukrajini u trenutnim okolnostima postalo je tema velike političke debate, koja uključuje i međunarodne aktere poput Donalda Trumpa i Kremlja. Prema analizama političkih komentatora, održavanje izbora dok Ukrajina pokušava preživjeti pod stalnim bombardiranjem i napadima iz Rusije bilo bi ne samo neizvedivo, već i vrlo opasno za samu stabilnost zemlje. Izbori u ratu, s velikim brojem raseljenih osoba, onih koji su na ratištima ili su napustili zemlju, jednostavno ne bi bili mogući. U tom kontekstu, predložene inicijative za održavanje izbora nalaze se pod oštrom kritikom.
Donald Trump, uz podršku svojih istomišljenika, poziva na održavanje izbora u Ukrajini, tvrdeći da bi to doprinelo jačanju demokracije u toj zemlji. Međutim, njegovi argumenti susreću se s velikim protivljenjem, jer se smatra da takva inicijativa zapravo ide na ruku Rusiji, koja bi iskoristila svaku destabilizaciju Ukrajine za vlastitu političku korist. Naime, pozivanje na izbore u ratnim okolnostima jasno odražava strategiju koja ide u korist Kremlju, jer bi takvi izbori mogli dodatno oslabiti legitimnost ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog. Zanimljivo je da se Trump, iako se prikazuje kao borac za demokraciju, ne osvrće na činjenicu da je Zelenski izabran sa ogromnom većinom prije nego što je Rusija izvršila invaziju, što jasno pokazuje da je njegova vlast bila utemeljena na legitimnim izborima.
Mnogi političari u Ukrajini, uključujući Vitalija Klička, Petra Porošenka i Juliju Timošenko, protive se održavanju izbora u trenutnom okruženju. Kličko je, iako često kritičan prema Zelenskom, upozorio da bi izbori tokom rata samo dodatno destabilizirali Ukrajinu, što bi koristilo samo vanjskim neprijateljima, poput Rusije, koja već koristi hibridne napade u Europi da destabilizira političke procese. Izborna kampanja u ratnim uvjetima mogla bi, prema Kličku, “uništiti zemlju iznutra”, što jasno pokazuje zabrinutost zbog moguće unutarnje podjele i političke nestabilnosti koja bi mogla uslijediti.
Zanimljivo je da ni Kremlj niti Trump ne prihvaćaju činjenicu da je Ukrajina u ratu, zbog čega po zakonu ne može održati izbore. Prema ukrajinskom ustavu, ratno stanje suspendira mogućnost održavanja izbora, jer bi izbori tijekom rata mogli omesti napore u obrani zemlje. Takođe, ističe se da Ukrajina treba odgoditi izbore do trenutka kada bude sposobna garantirati sigurnost i demokratske standarde, a to nije moguće postići u trenucima sukoba i napetosti.
Povijest također pokazuje da su i druge zemlje, suočene s ratnim uvjetima, odgodile održavanje izbora. Primjeri uključuju Veliku Britaniju tijekom Drugog svjetskog rata, Novi Zeland u istom razdoblju, kao i Kanadu za vrijeme Prvog svjetskog rata. Izrael je također odgodio izbore za vrijeme Jordanskog rata 1973. godine. S obzirom na ove primjere, jasno je da rat nije prikladno vrijeme za organiziranje slobodnih i poštenih izbora.
Dmytro Kuleba, bivši ministar vanjskih poslova Ukrajine, izjavio je da je postao oprezan čim je čuo izjave Trumpovih izaslanika koji su pozivali na održavanje izbora u Ukrajini. Kuleba smatra da je Trumpov poziv, zajedno s podrškom Rusije, samo pokušaj da se oslabi Zelenskog i da se Ukrajinu prisili na loš mirovni sporazum. Također, Ivana Klimpuš-Cincadze, bivša potpredsjednica vlade Ukrajine, ističe da bi održavanje izbora u ovoj fazi ratnog stanja moglo ozbiljno ugroziti ukrajinsku stabilnost, jer bi to omogućilo Kremlju da dodatno destabilizira političku situaciju i koristi svaku slabost.
U zaključku, postavlja se pitanje opravdanosti poziva na održavanje izbora u Ukrajini dok je zemlja pod napadima i u ratnom stanju. Iako se pozivi na izbore predstavljaju kao borba za demokraciju, jasno je da bi takvi izbori u trenucima sukoba bili nemogući i opasni, s ozbiljnim posljedicama po ukrajinsku stabilnost. Potrebno je sačekati povoljnije uvjete, u kojima će Ukrajina moći organizirati sigurne i poštene izbore, što će osigurati daljnji razvoj ukrajinske demokracije i legitimnosti vlasti.
U konačnici, važno je razumjeti da bi održavanje izbora u Ukrajini tokom trajanja rata bilo ne samo praktično teško, već bi moglo imati i dugoročne političke posljedice koje bi dodatno pogoršale situaciju u zemlji. Kremlj i njegovi saveznici svakako bi iskoristili svaku priliku za destabilizaciju ukrajinskog političkog sustava, što bi otežalo put prema miru i postignuću stabilnosti. Ukrajina mora pažljivo razmotriti sve opcije i osigurati da njezina budućnost bude zasnovana na miru, suverenitetu i demokratskim vrijednostima, koje će moći očuvati tek nakon završetka sukoba, kada bude moguće jamčiti sigurne i slobodne izbore.
