Predsjednik Republike Srpske, Milorad Dodik, nedavno je u intervjuu za ruski državni medij TASS iznio stavove koji dodatno kompliciraju političku situaciju u Bosni i Hercegovini. Njegove izjave obuhvatile su kritike na račun Evropske unije, EUFOR-a te najavu referenduma o nezavisnosti Republike Srpske.
U razgovoru za TASS, Dodik je izrazio svoje nezadovoljstvo trenutnim stanjem u Evropi, navodeći da je “Evropa takva kakva je nema gotovo ništa, izgubila je vrijednosti i nema budućnost”. Ove riječi odražavaju njegov pesimizam prema evropskim institucijama i vrijednostima koje one promiču.
Osim toga, Dodik je istaknuo da Evropska unija nema “moralno ili zakonsko” pravo odobriti njegovo hapšenje. “Nema nikakvih pravnih osnova, ni moralnih, ni bilo kojih drugih. Brisel je previše involviran u nestabilnost i bezakonje u Bosni i Hercegovini i to je već prešlo sve razumne granice”, rekao je Dodik, komentirajući planove Brisela da za njegovo hapšenje angažuje EUFOR.
U vezi s misijom EUFOR-a, Dodik je izrazio neslaganje, što predstavlja preokret u odnosu na njegove ranije stavove. Na početku političke, sigurnosne i ustavne krize, tražio je da se EUFOR rasporedi na međuentitetskoj liniji, dok sada dovodi u pitanje njihov mandat i prisutnost u BiH. “Zamislite, u BiH je 30 godina mir, a oni tvrdoglavo pokušavaju sačuvati strukture koje su navodno zaokupljene upravo tim mirom. Sve je to neracionalno”, izjavio je Dodik.
Dodik je također najavio da će zatražiti od Rusije da uloži veto na prisustvo EUFOR-a u BiH. “Tražit ću od Rusije da uloži veto na prisustvo EUFOR-a u BiH”, rekao je Dodik, dodajući da nema ništa protiv, ali da se nada da će nadležni ostati vjerni mandatu koji im je dodijelilo Vijeće sigurnosti.
Kao odgovor na pravne postupke protiv njega, Dodik je najavio reakciju Republike Srpske u dvije faze. U prvoj fazi, Srpska će se boriti za ustavni poredak BiH, vraćajući nadležnosti koje su, prema njegovom mišljenju, oduzete. Ako to ne urodi plodom, u drugoj fazi planira se razdruživanje kroz referendum o nezavisnosti Republike Srpske. “Postoji odluka o razdvajanju, ali još nije određen konkretan datum. Potrebno je da se uradi dosta analiza”, izjavio je Dodik.
Ove najave dolaze u trenutku kada je politička situacija u BiH već nestabilna, a ovakve izjave dodatno podižu tenzije. Dodikovo proslijeđivanje odgovornosti na međunarodnu zajednicu i Rusiju ukazuje na njegovu strategiju traženja vanjske podrške za svoje političke ciljeve.
U zaključku, Dodikove izjave reflektiraju njegov proevropski skepticizam, pro-rusku orijentaciju i opredijeljenost za jačanje autonomije Republike Srpske. Ove akcije imaju potencijal daljnje komplikacije političkog pejzaža u BiH, zahtijevajući pažljivo praćenje i odgovore relevantnih domaćih i međunarodnih aktera.
Dodikove izjave o EUFOR-u, kao i o stavu prema Evropskoj uniji, predstavljaju značajan odmak od dosadašnjih političkih konsenzusa u Bosni i Hercegovini. Njegovo javno negiranje vrijednosti koje promiče EU i kritika međunarodne zajednice ukazuju na ozbiljan preokret u vanjskoj politici Republike Srpske. Također, Dodikova otvorena sumnja u učinkovitost EUFOR-a i njihovih misija u BiH može biti interpretirana kao poziv na smanjenje njihovog utjecaja i smanjenje međunarodne intervencije u političkom životu zemlje.
Dodikova politika usmjerena prema odbijanju evropskih integracija i negiranju uloge međunarodne zajednice u BiH može se smatrati opasnom za stabilnost zemlje. Iako je BiH suočena s mnogim izazovima, uključujući ekonomske, sigurnosne i političke tenzije, Dodikova opstrukcija evropskog puta mogao bi dodatno zakomplicirati napore za postizanje unutarnje političke kohezije. Njegov prijedlog da se u BiH održi referendum o nezavisnosti Republike Srpske jasno pokazuje njegovu želju za jačanjem secesionističkih težnji, što bi moglo dodatno podijeliti već krhki politički okvir zemlje.
