Nakon što je najavljeno izricanje presude Miloradu Dodiku, predsjedniku entiteta Republike Srpske, javnost se počela baviti razmatranjem različitih mogućnosti koje bi mogle uslijediti. Presuda koja se očekuje izaziva velike političke napetosti, a analitičari već predviđaju nekoliko potencijalnih scenarija koji bi mogli oblikovati dalji tok događanja u Bosni i Hercegovini. U emisiji “7Plus” na Hayatu, Admir Lisica, direktor Centra za geopolitička istraživanja – GEOPOL, podijelio je svoja razmišljanja o mogućim ishodima.
Jedan od scenarija koji se spominje je istorijska paralela s događanjima iz 1991. godine, kada su bosanski Srbi napustili institucije, što je kasnije dovelo do izbijanja rata u Bosni i Hercegovini. Takav potez bi bio vrlo ozbiljan, jer bi značio dublju političku krizu koja bi mogla eskalirati. U tom scenariju, Dodik bi mogao poduzeti korake s ciljem daljnjeg udaljavanja od državnih institucija, što bi moglo destabilizirati i onako krhke političke odnose u zemlji. Takve odluke, s obzirom na povijest, ne bi bile dobrodošle jer bi mogle izazvati ozbiljan sukob u zemlji, s nesagledivim posljedicama.
Drugi potencijalni ishod, kako Lisica navodi, bio bi da Dodik pokrene referendum. Iako je već više puta spominjao takvu opciju, provedba referenduma mogla bi predstavljati ozbiljan izazov za institucionalni okvir BiH. Pokretanje referenduma za otcjepljenje Republike Srpske od ostatka države BiH moglo bi imati velike političke reperkusije i dovesti do novih podjela, ne samo unutar zemlje, već i prema međunarodnoj zajednici. Takav potez bi mogao izazvati sankcije i političke pritiske sa svih strana, te dodatno pogoršati situaciju.
Treći scenarij koji se razmatra uključuje mogućnost da Dodik, uz podršku Srbije, pokuša poduzeti destruktivne akcije koje bi mogle destabilizirati BiH. Zbog bliskih političkih veza između Republike Srpske i Srbije, nije isključeno da bi Beograd mogao pružiti podršku Dodiku u njegovim političkim nastojanjima. Takve aktivnosti, ako bi se dogodile, mogle bi izazvati reakciju međunarodne zajednice, posebno EU i SAD-a, koji ne bi dopustili daljnju destabilizaciju Balkana. U tom kontekstu, sve bi bilo usmjereno na očuvanje territorialne cjelovitosti Bosne i Hercegovine, što bi izazvalo ozbiljan pritisak na Dodika da se povuče ili promijeni svoje stavove.
Lisica također spominje mogućnost da su se iza zatvorenih vrata održavali tajni sastanci između Dodika i čelnika drugih zemalja, uključujući Mađarsku, čime se naglašava da je situacija u Bosni i Hercegovini složena i da se može tumačiti kroz geopolitičke igre koje uključuju i veće međunarodne aktere. Povezivanje sa situacijom između SAD-a i Rusije, kao i mađarskom političkom podrškom, ukazuje na moguće međunarodne interakcije koje bi mogle oblikovati daljnji razvoj događanja.
Lisica se nada da će odgovor na te izazove doći od strane onih koji istinski žele očuvanje Bosne i Hercegovine, naročito od bošnjačkih političkih snaga. On vjeruje da će, ukoliko dođe do bilo kojeg od scenarija, politički lideri koji se zalažu za očuvanje stabilnosti zemlje biti u stanju pružiti odgovore na bilo koje poteze koje bi Dodik mogao poduzeti. S obzirom na visok nivo političkih napetosti, odgovor na pitanja stabilnosti BiH i dalje ostaje otvoren, a međunarodna zajednica je pažljivo gledajući razvoj situacije, budući da bi bilo kakav pokušaj razdvajanja ili eskalacije mogao imati dalekosežne posljedice za geopolitičku stabilnost Balkana.
Na kraju, situacija s Dodikom postavlja težak izazov pred sve političke aktere u BiH, kao i međunarodne institucije. Dok se svi scenariji pomno analiziraju, jasno je da će ishod ove političke bitke imati dugoročne posljedice po Bosnu i Hercegovinu, što zahtijeva promišljene i pažljive odgovore od strane svih aktera.
Bez obzira na to koji scenarij na kraju bude preovladao, jasno je da će pred Bosnom i Hercegovinom stajati sudbonosni trenuci koji će oblikovati njezinu budućnost. Politička stabilnost zemlje nikada nije bila pod većim upitnikom, a svaki korak koji bude poduzet od strane političkih lidera, uključujući Milorada Dodika, mogao bi imati dalekosežne posljedice ne samo za BiH, već i za cijeli Balkan. U tom kontekstu, međunarodna zajednica, posebno EU i SAD, bit će ključni igrači u osiguravanju mirnog i stabilnog rješenja. S obzirom na sve veće napetosti, nastavak političkog dijaloga i diplomatske aktivnosti bit će od esencijalne važnosti kako bi se spriječila eskalacija i očuvala territorialna cjelovitost BiH.
