Spomen-ploča posvećena Ratku Mladiću, bivšem generalu Vojske Republike Srpske koji je pravosnažno osuđen za najteže ratne zločine počinjene tokom rata u Bosni i Hercegovini, ponovo je postala predmetom oštećenja i kontroveze. Ovaj incident dogodio se na području Vraca u Istočnom Sarajevu, a prema dostupnim informacijama, do oštećenja je došlo u večernjim satima, tačnije oko 19:45 u nedjelju. Policijska uprava Istočno Novo Sarajevo trenutno provodi istragu s ciljem identifikovanja i privođenja odgovorne osobe.
Dežurni tužilac Okružnog javnog tužilaštva Istočno Sarajevo je odmah obaviješten o događaju, što ukazuje na to da se incident tretira s ozbiljnošću kakvu ovakvi činovi u osjetljivom društveno-političkom kontekstu i zahtijevaju.
Pomenutu spomen-ploču nije postavila zvanična državna institucija, već Boračka organizacija Istočno Novo Sarajevo, što dodatno komplikuje ionako osjetljivu situaciju. Iako je postavljanje ovog spomen-obilježja izazvalo oštre osude i u zemlji i inostranstvu, ploča je ostala na svom mjestu sve do ponovnog oštećenja.
Podsjetimo se da je Ratko Mladić osuđen pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju u Hagu, gdje mu je izrečena doživotna kazna zatvora zbog niza teških zločina:
-
Genocid u Srebrenici, u kojem je ubijeno više od 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka;
-
Progon nesrpskog stanovništva širom Bosne i Hercegovine;
-
Opsada Sarajeva, tokom koje su civili bili izloženi neprekidnom teroru i granatiranju;
-
Uzimanje međunarodnih talaca, uključujući pripadnike UN-a.
Ove presude ne ostavljaju prostora za dilemu o Mladićevoj ulozi u ratu, te postavljanje spomen-ploče u njegovu čast mnogi doživljavaju kao pokušaj revizionizma i otvoreno nepoštovanje žrtava.
Reakcije na postavljanje sporne ploče bile su snažne i negativne. Mnoge organizacije za ljudska prava, ali i brojni međunarodni predstavnici, jasno su istakli da je ovakav čin u direktnoj suprotnosti sa naporima za pomirenje i izgradnju povjerenja među narodima u BiH. Time se dodatno otežava ionako kompleksan proces tranzicione pravde i izgradnje zajedničkog sjećanja koje bi trebalo biti utemeljeno na činjenicama i empatiji prema žrtvama, a ne glorifikaciji ratnih zločinaca.
Kada govorimo o reakcijama, možemo ih svrstati u nekoliko ključnih kategorija:
-
Domaće nevladine organizacije: Istakle su da je čin postavljanja ploče sramotan i opasan, te da predstavlja uvredu za porodice žrtava.
-
Međunarodne institucije: Kao što su Delegacija EU i misije OSCE-a, više puta su upozorile da ovakvi simboli ugrožavaju proces pomirenja.
-
Šira javnost: Društvene mreže i mediji bili su preplavljeni komentarima osude, dok su određeni nacionalistički krugovi ovaj čin pozdravili, što dodatno polarizuje društvo.
Postavljanje ovakvih spomen-obilježja u javni prostor ne može se posmatrati izolovano, već je dio šireg trenda političkog instrumentalizovanja historije. U regiji gdje je prošlost još uvijek tema dubokih podjela, ovakvi potezi dodatno produbljuju jaz između zajednica. Simboli koji veličaju ratne zločince ne mogu imati mjesto u društvu koje teži pravdi i istini.
Sociolozi i stručnjaci za tranzicionu pravdu upozoravaju da je ovaj slučaj samo jedan u nizu primjera gdje se narušavaju temelji na kojima bi trebalo graditi mir. Umjesto da se teži suočavanju s prošlošću, određeni politički i društveni akteri pokušavaju rehabilitovati zločince i umanjiti razmjere zločina koji su pravosnažno utvrđeni. To ne samo da vrijeđa dostojanstvo žrtava, već i šalje poruku da se zločini mogu opravdati.
U konačnici, ovakvi incidenti kao što je oštećenje ploče Ratku Mladiću ne bi trebalo da se koriste kao povod za nove podjele, već kao upozorenje da je društvu potrebna ozbiljna rasprava o načinu na koji se odnosimo prema prošlosti. Umjesto veličanja osuđenih ratnih zločinaca, potrebno je:
-
Insistirati na kulturi sjećanja koja uključuje sve žrtve, bez obzira na njihovu etničku pripadnost.
-
Ukloniti sporne simbole koji potiču mržnju i negiranje zločina.
-
Podržati obrazovne i društvene programe koji promiču istinu, pomirenje i zajednički život.
Zaključno, oštećenje ploče posvećene Ratku Mladiću ne bi trebalo biti fokus rasprave, već pitanje zašto takva ploča uopšte postoji. Suočavanje s prošlošću, istinom i pravdom ostaje ključan zadatak bosanskohercegovačkog društva, kako bi se stvorili uslovi za trajan mir i međusobno poštovanje svih građana.
