U posljednjim danima, politička situacija u Bosni i Hercegovini postaje sve napetija, a MUP Republike Srpske prekinuo je svaku suradnju s SIPA-om. Ovo je izazvano nizom događanja koja su se odigrala posljednjih dana, a koja uključuju i izricanje presude Miloradu Dodiku. Prekid suradnje između dva sigurnosna tijela u zemlji izazvao je brojne reakcije i pitanja o daljnjim posljedicama.
Sve je počelo kada je SIPA 27. veljače 2025. godine uhapsila Marka Plavšića i Ljubana Vukovića u Banjaluci, koji su javno prijetili Seni Uzunović, sudiji Suda BiH. Ovaj incident je bio povod za eskalaciju napetosti, jer su Plavšić i Vuković snimili video u kojem prijete sudiji, zbog čega je Sud BiH odlučio odrediti jednomjesečni pritvor za obojicu. Međutim, MUP RS odbio je dostaviti Tužilaštvu BiH potrebnu dokumentaciju vezanu za njih, što je izazvalo daljnje probleme između entitetskih i državnih institucija.
Iako je Sena Uzunović izrekla presudu Miloradu Dodiku, kojom je osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja funkcije predsjednika RS, situacija se dodatno pogoršala. Parlament Republike Srpske usvojio je zakone koji zabranjuju rad VSTV-a, Suda i Tužilaštva BiH te SIPA-e na teritoriji tog entiteta. Ovi zakoni imaju dalekosežne posljedice, jer se smatra da se time ozbiljno narušava pravna nadležnost i suverenitet BiH kao države.
Upravo u tom kontekstu, Milorad Dodik izjavio je da, nakon što ovi zakoni stupe na snagu, nijedna institucija SIPA-e, Suda ili Tužilaštva BiH neće moći djelovati na teritoriji Republike Srpske. Ovaj potez dodatno je zaoštrio političku situaciju, jer su svi ovi koraci usmjereni protiv institucija koje bi trebale osigurati vladavinu prava na cijelom teritoriju BiH.
U vezi s tim, Istraga.ba je objavila da je SIPA obustavila svoje aktivnosti u RS-u do 5. ožujka 2025. godine, prema nalogu direktora Darko Ćuluma. Ipak, Ćulum je demantirao ovu informaciju, stvarajući dodatnu konfuziju u javnosti i među političkim akterima. Ovaj razvoj događaja jasno ukazuje na duboke nesuglasice među sigurnosnim i pravnim institucijama, ali i na neusklađene stavove između političkih lidera u BiH.
Kroz ovaj konflikt, dolazi do ozbiljne polarizacije u zemlji. Republika Srpska, pod vodstvom Milorada Dodika, očito pokušava smanjiti utjecaj državnih institucija na svom teritoriju, dok iz Sarajeva i drugih dijelova BiH dolaze oštri osudi takvih postupaka. Dodik i drugi lideri iz RS-a smatraju da je ovakav korak nužan kako bi se zaštitila autonomija entiteta, dok su političari iz Federacije BiH i međunarodni posmatrači zabrinuti da bi ovakvi potezi mogli dodatno destabilizirati ionako krhku političku situaciju u zemlji.
Zakoni koji zabranjuju rad SIPA-e i drugih državnih institucija u RS-u mogu imati dalekosežne posljedice, ne samo u političkom, već i u pravnom i sigurnosnom kontekstu. Takvi potezi mogu stvoriti praktične poteškoće u provođenju zakona i u borbi protiv organiziranog kriminala, jer bi mogli dovesti do situacije gdje bi dvije paralelne institucije, one entitetske i državne, djelovale u suprotnim smjerovima. Ovaj sukob može izazvati dublje podjele i stvoriti ozbiljan izazov za stabilnost države u cjelini.
Na kraju, jasno je da političke odluke, koje se odnose na ovlasti sigurnosnih i pravnih tijela, imaju značajan utjecaj na stabilnost i funkcioniranje države. Sarajevo i Banja Luka suočavaju se s velikim izazovima u održavanju ravnoteže između entitetskih i državnih interesa. Da bi Bosna i Hercegovina ostala na putu evropskih integracija, politički lideri će morati pronaći konsenzus i tražiti rješenja koja će omogućiti kooperaciju i poštovanje pravnih normi u cijeloj zemlji. Bez stabilne suradnje između ključnih institucija, BiH bi mogla naići na ozbiljne poteškoće u budućnosti.
Ovaj politicki konflikt između Republike Srpske i državnih institucija BiH, posebno u vezi s radom SIPA-e, Suda i Tužilaštva BiH, svakako će imati dugoročne posljedice na političku i pravnu dinamiku u zemlji. Dok se situacija nastavlja razvijati, važno je da međunarodni faktori, kao i domaće institucije, nastave pratiti i intervenirati u cilju smanjenja eskalacije. Mogući ishod ovog sukoba može ozbiljno ugroziti stabilnost zemlje, ali također pruža priliku za preispitivanje postojećih institucionalnih okvira i traženje novih pristupa koji će osigurati veće poštovanje zakona i međusobno povjerenje među entitetima. U konačnici, kako bi Bosna i Hercegovina nastavila napredovati prema svojoj europskoj perspektivi, bit će ključno postići dugoročni dijalog i kompromis između svih političkih aktera u zemlji.
