Austrija i Njemačka trenutno razmatraju mogućnost proširenja sankcija prema funkcionerima Republike Srpske, a posebno prema onima koji zauzimaju ključne pozicije u parlamentu i vlasti entiteta. Ova odluka dolazi kao odgovor na sve veće zabrinutosti zbog, kako se navodi, destabilizirajućeg djelovanja tih zvaničnika, uključujući predsjednika RS-a Milorada Dodika i njegove najbliže saradnike. Prema informacijama koje dolaze iz diplomatskih izvora, postoji i plan za uključivanje dodatnih visokih zvaničnika iz RS na crne liste u narednim mjesecima, što predstavlja jasno upozorenje za sve političke aktere u BiH, ali i za međunarodnu zajednicu.
Jedan od ključnih faktora koji stoji iza ovog potencijalnog proširenja sankcija jeste nastavak secesionističke retorike koju neki zvaničnici RS upućuju prema međunarodnoj zajednici, posebno prema Dejtonskom mirovnom sporazumu. Austrija i Njemačka su posebno osjetljive na sve pokušaje ugrožavanja teritorijalne cjelovitosti BiH, kao i na svaki politički korak koji može destabilizirati ovu već fragilnu državu. U tom kontekstu, sankcije koje su uvedene početkom aprila 2025. godine, protiv Milorada Dodika, Nenada Stevandića i Radovana Viškovića, bile su samo prvi korak, a sada se razmatra proširenje tih mjera.
Važno je napomenuti da su Njemačka i Austrija posljednjih mjeseci uložile značajan politički pritisak na vlasti RS, posebno nakon što je Anna Lührmann, njemačka ministrica za Evropu i klimu, napustila Banjaluku, što je dodatno pogoršalo odnose. Razlog za njeno izbacivanje iz BiH od strane Vlade RS bio je povezan s njenim stavovima o potrebi očuvanja stabilnosti BiH i poštivanja međunarodnih ugovora. Ovaj događaj je izazvao još snažniju reakciju iz Berlina i Beča, koji su već bili nezadovoljni zbog sve češće secesionističke retorike koja dolazi iz vrha vlasti Republike Srpske.
Prema informacijama koje je iznio novinar Slobodan Vasković, već postoji neformalna lista s imenima oko dvadesetak visokih zvaničnika iz RS koji bi mogli biti obuhvaćeni sankcijama u narednim talasima. Ove mjere neće biti izrečene odmah, već se planira postepeno uključivanje novih imena, što pokazuje ozbiljan pristup Berlina i Beča u vezi s političkom situacijom u BiH.
Među ključnim razlozima za uvođenje sankcija, osim secesionističke politike, navodi se i narušavanje pravnog poretka, uključujući postupke koji ugrožavaju stabilnost zemlje. Finansijske veze i poslovne aktivnosti koje povezane s funkcionerima RS također su pod povećalom, jer se istražuju potencijalne nelegalne aktivnosti i načini na koje bi političari iz ovog entiteta mogli biti povezani s međunarodnim poslovnim krugovima koji podržavaju destabilizaciju BiH.
Ove mjere nisu samo politički odgovor na Dodikovu politiku, već i jasna poruka da Austrija i Njemačka neće tolerirati bilo kakvo kršenje međunarodnih normi koje bi moglo dovesti do novog uspona nacionalizma u regionu. S obzirom na duboku političku podjelu unutar BiH, kao i na osjetljivost Balkana, ovakve reakcije međunarodne zajednice predstavljaju pokušaj da se sačuva stabilnost i očuva integritet države.
U zaključku, proširenje sankcija prema zvaničnicima Republike Srpske može se smatrati nastavkom dosadašnje politike Njemačke i Austrije, koje su odlučne u borbi protiv bilo kakvih pokušaja ugrožavanja teritorijalne cjelovitosti BiH. Bez obzira na političke razlike, međunarodna zajednica jasno šalje poruku da će svaki pokušaj destabilizacije biti praćen odgovarajućim sankcijama, a zemljama poput Austrije i Njemačke koji čine ključne saveznike BiH, stabilnost regiona ima prioritet.
Ova situacija također postavlja pitanje budućnosti političkog okvira u Bosni i Hercegovini, jer sve veći pritisak međunarodne zajednice može dovesti do novih preispitivanja odnosa unutar zemlje, ali i u njenim susjedstvima. Sankcije koje su trenutno u pripremi mogu imati dugoročne političke i ekonomske posljedice, ne samo za pojedince koji se nalaze na crnoj listi, već i za samu Bosnu i Hercegovinu. Postavlja se pitanje hoće li ove mjere dovesti do dijaloga i smanjenja tensions među političkim akterima ili će, naprotiv, izazvati još veću polarizaciju i radikalizaciju. Uz to, secesionističke težnje i stalne prijetnje razdvajanjem države ne pomažu u smanjivanju postojećih podjela, a prijetnje novim restriktivnim mjerama od strane međunarodnih partnera mogu se doživjeti kao izazov za suverenitet Republike Srpske, što samo može dovesti do daljnjeg političkog zastoja. U tom kontekstu, reakcije iz Beča i Berlina odražavaju samo jedan aspekt sveobuhvatne političke dinamike koja se odvija u regionu, gdje stabilnost BiH i europska perspektiva postaju ključne tačke za budućnost svih njenih entiteta. Iako sankcije nisu rješenje za duboko ukorijenjene političke i etničke tenzije, one ipak mogu poslužiti kao sredstvo pritiska na one koji opstruiraju progresivne političke promjene i regionalnu stabilnost.
