Nakon višemjesečnih političkih previranja i napetosti između državnih i entitetskih institucija, objavljena je vijest koja dodatno komplikuje već složenu situaciju u Bosni i Hercegovini. Direktor Agencije za istrage i zaštitu (SIPA), Darko Ćulum, javno je potvrdio svoju odluku da napusti ovu poziciju. Prema njegovim riječima, odluka je donesena u skladu sa zakonima i zaključcima koje je prethodno usvojila Narodna skupština Republike Srpske (NSRS).
Kako navodi, nakon povlačenja iz SIPA-e, planira preći u redove Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske (MUP RS), a zatim će se povući iz aktivne službe, odlaskom u penziju. Time Ćulum postaje jedan od prvih visokih funkcionera koji je postupio prema novim pravilima uspostavljenim od strane vlasti Republike Srpske.
Podsjetimo, cijela ova situacija počinje nakon što je predsjednik Republike Srpske, Milorad Dodik, 5. marta potpisao ukaze o proglašenju zakona koje je prethodno usvojila NSRS. Ovim zakonima, Dodik je praktično pozvao sve službenike koji djeluju u državnim institucijama poput SIPA-e da napuste svoje pozicije i pređu u entitetske strukture vlasti, konkretno MUP RS. Takođe, Dodik je u tom periodu donio odluku kojom se zabranjuje rad SIPA-e na teritoriji Republike Srpske, čime je direktno ugrožena nadležnost i djelovanje državne policijske agencije.
Međutim, reakcija državnih institucija na ovu odluku nije izostala. Ustavni sud Bosne i Hercegovine privremeno je suspendovao sporne zakone, ostavljajući otvoreno pitanje njihove konačne sudbine. Uprkos tome, vlasti Republike Srpske nastavile su insistirati na implementaciji usvojenih odluka.
Posebno zanimljiv detalj jeste rok koji je postavila Vlada RS, pozivajući sve službenike državnih institucija da do sutra donesu odluku – da li će ostati vjerni državnim organima ili će prihvatiti prelazak na entitetski nivo. Ovo se odnosi ne samo na zaposlenike SIPA-e, već i na:
- Sudije
- Tužioce
- Radnike Suda BiH
- Radnike Tužilaštva BiH
- Zaposlene u Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH (VSTV BiH)
Osim poziva, izmjene zakona donijele su i ozbiljne posljedice za one koji odbiju da slijede odluke NSRS-a – predviđene su krivične sankcije do pet godina zatvora za one koji ne poštuju nove entitetske propise.
Kako se neslužbeno saznaje, moguće je da bi Darkov primjer mogli slijediti i neki drugi službenici srpske nacionalnosti, prije svega oni zaposleni u SIPA-i na teritoriji Republike Srpske. Posebno se spominje ime Marijana Cvijetića, šefa SIPA-e u Banjoj Luci, kao potencijalnog kandidata za prelazak.
Ipak, važno je napomenuti da uprkos pritiscima i prijetnjama koje dolaze iz Banje Luke, informacije govore da niko iz Suda BiH do sada nije napustio svoje radno mjesto, što ukazuje na postojanje otpora unutar državnih institucija prema mjerama koje dolaze iz entitetskog nivoa.
Ova situacija dodatno naglašava krizu u kojoj se BiH nalazi, s obzirom da se otvoreno preispituje funkcionalnost državnih institucija, kao i poštovanje ustavno-pravnog poretka. Politički sukobi između entitetskog i državnog nivoa prijete da ugroze stabilnost cijelog sistema, dok građani ostaju taoci institucionalnog nadmudrivanja.
Na kraju, slučaj Darka Ćuluma nije izolovan incident već potencijalni pokazatelj trenda koji bi mogao imati ozbiljne posljedice po rad ključnih sigurnosnih i pravosudnih institucija u zemlji. Njegov prelazak u entitetsku policiju i planirano penzionisanje možda su samo početak šireg procesa u kojem bi i drugi funkcioneri mogli postupiti slično.
Hoće li državni aparat ostati stabilan ili će se suočiti sa daljim osipanjem kadrova, zavisi od narednih koraka koje će poduzeti vlasti na nivou BiH, ali i međunarodni faktori koji budno prate razvoj situacije.
Bez obzira na dalji ishod, jasno je da Bosnu i Hercegovinu očekuje period pun političkih izazova, gdje će se ispitivati ne samo lojalnost pojedinaca institucijama, već i sama sposobnost države da očuva svoj integritet.
U svemu ovome, jedno je sigurno – odluka Darka Ćuluma otvara novo poglavlje u dugotrajnom nadmudrivanju između entitetskih i državnih institucija. Ostaje da se vidi hoće li njegov potez postati presedan koji će ohrabriti i druge da slijede isti put ili će institucije na državnom nivou uspjeti očuvati svoj autoritet i stabilnost. Bez jasnog rješenja, BiH se suočava sa periodom neizvjesnosti, u kojem će biti ključno pitanje koliko su pojedinci spremni staviti interese sistema ispred političkih pritisaka.
