U Federaciji Bosne i Hercegovine funkciju predsjednice obnaša Lidija Bradara, iako veliki broj građana nije upoznat s tim. Razlog njenoj slaboj prepoznatljivosti jeste činjenica da se veoma rijetko javno oglašava. Njena ključna politička uloga bila je kada je, u trenutku privremene suspenzije Ustava FBiH od strane Christiana Schmidta, imenovala novu Federalnu vladu bez potpisa tadašnjeg potpredsjednika Refika Lende. Nakon tog poteza, Bradara se gotovo povukla iz aktivnog političkog života.
Ipak, postoje situacije kada Bradara postaje glasna, naročito kada je riječ o zaštiti interesa Dragana Čovića, Izbornog zakona BiH ili “legitimnog predstavljanja Hrvata”. Nedavno je stala u odbranu imenovanja Zorana Krešića u Upravni odbor FTV-a, iako je Krešić poznat po radikalnim stavovima, uključujući veličanje paradržave Herceg-Bosne, čije je rukovodstvo osuđeno na 111 godina zatvora od strane Haškog tribunala.
Bradara je povodom imenovanja Krešića izjavila:
-
Podržava novoimenovanog člana Upravnog odbora FTV-a.
-
Ukazala je na sve učestalije ograničavanje novinarskih sloboda, naročito prema hrvatskim novinarima.
-
Apelovala je na javnost da ne podliježe “huškačkim histerijama” i izrazila ponos zbog budućih uspjeha RTV Herceg-Bosne.
Nakon imenovanja, Bradara je posebno istakla da u stavovima Krešića i djelovanju RTV Herceg-Bosne “nema ništa sporno”, dok su, po njenom mišljenju, mnogo opasniji oni političari čija se mišljenja ne znaju zbog populizma koji ih je udaljio od realnosti.
Vrijedi napomenuti da se Bradara oglasila i nakon pokušaja rušenja ustavnog poretka BiH od strane Milorada Dodika, no nije ga direktno imenovala niti kritikovala. Umjesto toga, pozvala je na dijalog i kompromis, ističući važnost mira, stabilnosti i jednakopravnosti tri konstitutivna naroda kao temeljnih principa za izlazak iz političke krize.
Jedna od ozbiljnih kontroverzi vezanih za Bradaru desila se 2023. godine kada je njemački javni servis ARD demantovao njene navode u vezi s ratnim zločinima. Naime, Bradara je u intervjuu tvrdila da za zločine nad Hrvatima u selu Trusina niko nije odgovarao, što nije bilo tačno. ARD je potom objavio da je osam pripadnika Armije BiH osuđeno zbog masakra u Trusini.
Podsjetimo i da je Bradara 2014. godine prisustvovala dočeku Darija Kordića, osuđenog ratnog zločinca, kojeg je tada vrh HDZ-a dočekao kao heroja. Na kritike zbog toga, Bradara je odgovorila riječima: “Nikada neću zatajiti svoju prošlost, ni prijatelje koje sam stekla u životu.” Dvije godine kasnije, na televiziji N1, potvrdila je svoj stav da se ne odriče prijatelja, pa ni Kordića, naglašavajući da je on “valjda prestao biti osuđenik za ratni zločin” nakon što je odslužio kaznu.
Prilikom imenovanja novih članova Upravnog odbora RTV FBiH, Dom naroda je sa 42 glasa za, 15 protiv i bez suzdržanih podržao:
-
Zorana Krešića
-
Adnana Huskića
-
Danielu Gogić (koja je izabrana za predsjednicu UO)
-
Medinu Mujić
Međutim, imenovanje Krešića naišlo je na oštru osudu Američke ambasade u BiH, koja je poručila da njegovi javni stavovi:
-
Pozivaju na podjelu BiH,
-
Blokiraju funkcionisanje Federacije,
-
Podrivaju zajedničku, multietničku budućnost,
-
Ignorišu Dejtonski sporazum.
Ambasada je jasno naglasila da su ovakvi potezi destruktivni i neprihvatljivi, te da politički lideri moraju prestati raditi protiv interesa svih građana radi vlastitih ciljeva.
U svojim javnim nastupima, Krešić koristi izuzetno uvredljive izraze za Željka Komšića, nazivajući ga između ostalog:
-
“političkim karcinomom”
-
“političkim janjičarom”
-
“karikaturalnim šibicarom”
-
“političkim kriminalcem”
Krešić također u svojim izjavama tvrdi da Herceg-Bosna nije presuđena u Haagu, već da su presude bile usmjerene isključivo na pojedince i da se UZP odnosio na ograničeno vremensko razdoblje.
Međutim, činjenice iz presuda Haškog tribunala govore drugačije. Dana 29. novembra 2017. godine, u predmetu protiv takozvane “Šestorke”, Tribunal je jasno utvrdio da je postojala paradržava Herceg-Bosna koja je bila sredstvo provođenja udruženog zločinačkog poduhvata (UZP). Također je utvrđeno da je Hrvatska direktno izvršila agresiju na Bosnu i Hercegovinu. Tribunal je definisao sukob između HVO-a i Armije BiH kao međunarodni oružani sukob, s direktnim učešćem Hrvatske.
Zaključno, ponašanje i izjave pojedinih političkih aktera, uključujući i Bradaru i Krešića, pokazuju opasnu tendenciju prema revizionizmu, minimiziranju zločina i podrivanju temelja na kojima počiva postdejtonska Bosna i Hercegovina. U vremenima kada je neophodno graditi povjerenje među narodima i jačati državne institucije, ovakvi stavovi predstavljaju ozbiljnu prijetnju mira, stabilnosti i zajedničke budućnosti.
