U posljednjim danima, politička situacija u Bosni i Hercegovini ponovno je postala napeta, posebno nakon posjete Miloša Vučevića, predsjednika Vlade Republike Srbije, koji je ušao u ozbiljnu političku dinamiku s liderima Republike Srpske. Vučević, koji je boravio u dvodnevnoj posjeti, sastao se s gradonačelnikom Istočnog Sarajeva Ljubišom Ćosićem te načelnicima općina Istočno Novo Sarajevo i Istočna Ilidža. Na tom je sastanku bio prisutan i Radovan Višković, premijer Republike Srpske, koji je iznio nekoliko snažnih stavova u vezi s trenutnom političkom i pravosudnom situacijom u Bosni i Hercegovini.
Tijekom svog govora, Miloš Vučević naglasio je važnost očuvanja suvereniteta Bosne i Hercegovine, tvrdeći da sudske presude ne bi smjele zamijeniti izbornu volju građana. Pozvao je sve aktere da budu racionalni i mirni, naglašavajući kako je od njih, a ne od političkih odluka, ovisna budućnost regiona. Vučević je apelirao na smirenost svih strana, ističući da samo u uvjetima mira može biti postignut napredak, te kako bi stabilnost trebala biti prioritet na Balkanu.
Međutim, Radovan Višković nije ostao imun na politizaciju situacije i kritikovao je ulogu međunarodnih faktora u Bosni i Hercegovini, osobito visokog predstavnika. On je izrazio nezadovoljstvo zbog, kako tvrdi, prekomjernog uplitanja stranih faktora u unutarnje političke odluke zemlje. Višković je upozorio na pokušaje međunarodnih aktera da legaliziraju Kristijana Šmita, što je, prema njegovim riječima, neprihvatljivo i dovodi do daljnjeg podkopavanja suvereniteta BiH. Višković je također ponovio svoje nepriznavanje Šmita kao visokog predstavnika, nazivajući ga lažnim predstavnikom, čime je dodatno zaoštrio politički diskurs.
U svom obraćanju, Višković je poručio kako Republika Srpska ustrajava u svojoj borbi za suverenitet BiH, naglašavajući kako ne može biti normalno da stranci donose odluke koje su od ključne važnosti za BiH. Također, iznio je kritiku prema međunarodnim predstavnicima koji, prema njegovom mišljenju, nastoje provoditi volju izvaninstitucionalno, bez odgovarajućih pravnih osnova. Na kraju svog izlaganja, Višković je upozorio da Bosnu i Hercegovinu čeka kritičan period te da svi akteri imaju vrlo ograničeno vrijeme da spase zemlju. U tom kontekstu, Višković je naglasio da 4-5 dana predstojeće političke situacije mogu odlučiti sudbinu države.
U svom komentaru, Višković je spomenuo da predstojeća presuda za Milorada Dodika u vezi s nepoštovanjem odluka visokog predstavnika predstavlja samo jedan u nizu važnih političkih trenutaka. Presuda, koja je zakazana za 26. veljače, može dovesti do kazne od pet godina zatvora i zabrane političkog djelovanja za Dodika, što dodatno komplicira političke odnose u BiH. Ova presuda postavlja pitanje kako će se budućnost BiH oblikovati u svjetlu političkih pritisaka i međunarodnih utjecaja.
Završno, Radovan Višković je uputio jasnu poruku međunarodnoj zajednici: neće biti lako manipulirati s Bosnom i Hercegovinom i njezinim suverenitetom. Pritom je istaknuo da su Međunarodni akteri, koji su na strani protektora BiH, trebali prepoznati da takva politika vodi diktatorskom režimu koji ne poštuje osnovna demokratska načela. Na kraju, Višković je ukazao na to da bi eventualni uspjeh međunarodne zajednice u ovim nastojanjima mogao značiti dugoročne političke posljedice za BiH, te da bi to moglo donijeti veliku političku nestabilnost u budućnosti.
U svjetlu ovih događanja, postavlja se pitanje kako će Bosna i Hercegovina odgovoriti na daljnje pritiske i međunarodne intervencije. Iako su vođeni pozivi na racionalnost i mir, politička napetost među različitim akterima u zemlji ne jenjava. Situacija je dodatno komplicirana jer se čini da će presuda Miloradu Dodiku biti prekretnica za mnoge buduće političke odluke i interakcije. Odgovornost međunarodne zajednice, kao i unutarnjih institucija BiH, bit će ključna u odlučivanju hoće li zemlja nastaviti svojim putem prema političkoj stabilnosti ili će biti suočena s novim izazovima koji mogu ugroziti suverenitet i unutarnje jedinstvo.
Iako su lideri Republike Srpske jasni u svom stavu prema međunarodnim pritiscima i imenovanju visokog predstavnika, budućnost BiH ostaje neizvjesna. Osim toga, politička dinamika koju izaziva suočavanje sa presudama i pozivi na politizaciju pravosuđa mogla bi dovesti do još većih podjela unutar zemlje. Ako međunarodni faktori i dalje nastave s pokušajem upravljanja unutrašnjim pitanjima BiH, to bi moglo izazvati daljnje pogoršanje odnosa između različitih etničkih i političkih skupina unutar zemlje. Za budućnost BiH ključno će biti kako će svi akteri usmjeriti svoje napore prema očuvanju unutarnje stabilnosti i državnog suvereniteta.
