Milorad Dodik, predsjednik manjeg bh. entiteta Republike Srpske, pozvao je poslanike Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS) da podrže predložene zakone koji se odnose na neprimjenjivanje zakonodavstva Bosne i Hercegovine na teritoriji ovog entiteta, kao i zabranu djelovanja, kako je rekao, “vanustavnih institucija”. Dodik je tokom svog obraćanja naglasio da ovaj potez nije namjera za secesijom Republike Srpske, već za zaštitu ustavnog poretka Bosne i Hercegovine, koji, prema njegovim riječima, treba da bude vraćen u stanje kakvo je bilo prije nego što su mu nametnuti određeni zakoni i institucije.
Dodik je istakao da je tokom godina intenzivno radio na jačanju kapaciteta Republike Srpske, kao i na podmlađivanju policijskih struktura. To je, prema njegovim riječima, omogućilo ovom entitetu da dođe u poziciju da donese ovakve zakone i da se suprotstavi bilo kakvom vanjskom uticaju koji ne odgovara interesima Republike Srpske. On je izrazio zahvalnost koalicionim partnerima koji su podržali ovu inicijativu, naglašavajući da se trenutno nalazi u povoljnoj situaciji za vraćanje subjektiviteta Republike Srpske.
Dodik je također izjavio da će Republika Srpska primjenjivati sankcije prema svima koji ne budu poštovali zakonodavstvo entiteta, što je, kako je rekao, uobičajena praksa u svim državama. Ova izjava jasno ukazuje na njegovu odlučnost da se suprotstavi bilo kojem pokušaju vanjskog miješanja u unutrašnje stvari Republike Srpske.
Jedan od ključnih dijelova Dodikovih izjava odnosio se na Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine (VSTV). Dodik je najavio da će, ukoliko dođe do zabrane djelovanja Suda i Tužilaštva Bosne i Hercegovine, doći do ukidanja VSTV-a na nivou Bosne i Hercegovine, a istovremeno će biti donesen zakon za formiranje ovog tijela na nivou Republike Srpske. Ovaj potez Dodik je predstavio kao nužan korak u održavanju pravne autonomije entiteta, ističući da bi svi zakoni koji se donesu na tom nivou bili nepovratni i da ih nijedna vanjska institucija ne može obustaviti.
Takođe, Dodik je ponovio da smatra da je Ustavni sud Bosne i Hercegovine nelegitiman, jer odluke donose tri stranca i dva predstavnika iz bošnjačkog naroda, a ne predstavlja pravi odraz interesa svih naroda u zemlji. Prema njegovim riječima, takav sud ne može mijenjati Ustav, jer je Republika Srpska kao strana u Dejtonskom mirovnom sporazumu dobila pravo da štiti svoje interese. Dodik je naglasio da bi svaka zloupotreba Dejtonskog sporazuma, koja bi ugrozila integritet Republike Srpske, morala biti prekinuta.
Dodik je takođe iznio stav da će, ukoliko zakoni ne budu usvojeni u Vijeću naroda Republike Srpske, biti upućeni na razmatranje Ustavnom sudu Republike Srpske. On je naglasio da će biti poštovana jedina procedura koja se odnosi na donošenje zakona, te da nijedna druga procedura neće biti prihvaćena. Ovo je jasno pokazalo njegovu posvećenost održavanju autonomije Republike Srpske unutar Bosne i Hercegovine.
Na kraju, Dodik je demantirao bilo kakve mogućnosti smjene ministara Staše Košarca i Srđana Amidžića u Vijeću ministara BiH, izjavivši da će SNSD (Savez nezavisnih socijaldemokrata) učiniti sve kako bi se osiguralo da u Vijeću ministara ne sjede ljudi koji nisu u skladu s politikom Republike Srpske. On je istakao da SNSD neće dopustiti da na tom mjestu sjede oni koji se protive interesima Republike Srpske, naglašavajući da ovo nije pitanje fotelja, već borbe za opstanak i interese Republike Srpske.
Zaključno, Milorad Dodik je još jednom potvrdio svoju odlučnost da brani suverenitet i autonomiju Republike Srpske u okviru Bosne i Hercegovine, bez obzira na moguće međunarodne pritiske ili reakcije drugih političkih aktera. Prema njegovim riječima, donošenje zakona koji se odnose na pravnu i političku autonomiju entiteta predstavlja ključni korak ka zaštiti ustavnog poretka Republike Srpske i njene političke nezavisnosti.
Na kraju, Dodikova politika i najavljeni zakoni koji se odnose na pravnu autonomiju Republike Srpske svakako će imati dugoročne političke posljedice. Ove mjere ne samo da naglašavaju njegovu želju da očuva suverenitet entiteta, već i podcrtavaju duboku političku podjelu koja postoji unutar Bosne i Hercegovine. U kontekstu međunarodnih odnosa, ovakvi potezi mogu dovesti do povećanih napetosti s drugim entitetima i međunarodnim institucijama, ali Dodik jasno stavlja do znanja da će Republika Srpska nastaviti slijediti vlastite političke ciljeve, bez obzira na vanjski pritisak. Ovaj izazov za centralne vlasti u BiH postavlja pitanje budućnosti političke stabilnosti u zemlji, a konačan ishod ove političke igre još uvijek ostaje neizvjestan.
