Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan i francuski predsjednik Emmanuel Macron imali su telefonski razgovor tokom kojeg su se dotakli nekoliko važnih tema, uključujući bilateralne odnose između dvije zemlje, kao i brojne regionalne i globalne izazove. Među ključnim temama razgovora bila je i ukrajinska kriza, s posebnim naglaskom na mogućnosti postizanja trajnog prekida vatre između Rusije i Ukrajine. Erdogan je ponovio stav da Turska ima veliku volju da bude domaćin pregovora koji bi omogućili okončanje sukoba, a istakao je i značaj trenutne situacije kao istorijskog trenutka koji ne smije biti prokockan.
Turski predsjednik je izjavio da je došlo vrijeme za istorijsku prekretnicu u rješavanju ovog rata, napominjući kako Turska može pružiti ključnu pomoć u organizaciji pregovora između Rusije i Ukrajine. On je naglasio da je važno iskoristiti trenutnu priliku i raditi na tome da se osigura dugoročni mir. Erdoganov kabinet izdao je službeno saopštenje u kojem je naglašeno da je Turska spremna pružiti sve potrebne resurse i podršku za organizaciju pregovora o prekidu vatre.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski reagovao je na prijedlog ruske strane za direktne pregovore u Istanbulu, 15. maja, koji su zamišljeni kao korak ka postizanju trajnijeg mira. Zelenski je izrazio umjereni optimizam, ističući da je početak razmatranja razgovora pozitivan znak. Međutim, naglasio je da je prvi ključni korak prema miru upravo prekid vatre koji bi trebao stupiti na snagu čim prije, označivši 12. maj kao datum kada bi primirje trebalo da počne.
Ruski predsjednik Vladimir Putin prethodno je iznio prijedlog da se 15. maja u Istanbulu održe direktni pregovori, s ciljem postizanja prekida vatre. On je pozvao vlasti u Kijevu da nastave pregovore koje su ranije prekinuli krajem 2022. godine, bez ikakvih preduslova. U svom obraćanju medijima, Putin je jasno istakao da Rusija očekuje direktne pregovore, što je korak prema obnovi diplomatskog dijaloga.
S obzirom na trenutnu situaciju, lideri Velike Britanije, Francuske, Njemačke, Poljske i Ukrajine objavili su zajedničko saopštenje, podržavajući početak primirja u Ukrajini. Oni su naglasili da bi primirje trebalo početi 12. maja i trajati najmanje 30 dana, bez ikakvih uslova sa strane Rusije. Takođe, naglašeno je da bi svaki pokušaj postavljanja uslova za primirje bio pokušaj prolongiranja rata i ugrožavanja samog procesa diplomatije. Lideri su pozvali na potpuno i bezuslovno primirje, s ciljem smanjenja žrtava i omogućavanja humanitarne pomoći na područjima pogođenim ratom.
Prijedlog za održavanje razgovora u Istanbulu izazvao je različite reakcije u međunarodnoj zajednici. Iako je u Ukrajini izazvao pozitivan odgovor, mnogi analitičari upozoravaju da će uspjeh takvih pregovora zavisiti od međusobnih pregovaračkih stavova i spremnosti obje strane da se odreknu političkih i teritorijalnih zahtjeva. S druge strane, Turska ostaje ključni posrednik u ovom procesu, što je također odraz njenog diplomatskog uticaja u regionu i globalnoj politici.
Ovaj razvoj događaja ističe geopolitičke napetosti koje se i dalje razvijaju na svjetskoj sceni, a situacija u Ukrajini i dalje ostaje jedan od najvažnijih izazova za međunarodnu zajednicu. Iako postoje različiti interesi među glavnim akterima sukoba, svi se slažu da je diplomatski dijalog i prekid vatre neophodan za smanjenje patnji civila i dugoročno stabilizovanje regije.
U zaključku, dok Turska pruža mogućnost za pregovarački proces, ključna pitanja ostaju u povjerenju između strana i međunarodnoj podršci koja je potrebna kako bi se postigao trajan mir. Rusija i Ukrajina moraju biti spremne na ustupke kako bi se proces završio na zadovoljavajući način za sve strane.
Iako su pregovori o prekidu vatre i mogućem trajno miru među glavnim temama u poslednjem razgovoru između Erdogana i Macrona, postoji i mnogo pitanja koja će morati biti razjasnjena kako bi se postigao uspešan ishod. Prvo i osnovno, važno je pitanje da li će Rusija biti voljna da pristane na bezuslovni prekid vatre ili će i dalje insistirati na teritorijalnim i političkim uslovima koji bi mogli otežati postizanje dogovora. S druge strane, Ukrajina i njeni saveznici imaju velike strateške interese u ovom sukobu, te će biti neophodno balansirati sve strane u pregovorima, kako bi se izbegli novi konflikti. Turska, kao ključni posrednik, ima izazov da održava neutralnost i postigne ravnotežu u pregovaračkom procesu, dok istovremeno osigurava da sve strane daju doprinose za postizanje održivog rešenja. Dugi rokovi stabilnosti u Ukrajini zavisiće od volje i spremnosti svih uključenih strana da učine kompromis i odustanu od rata u korist trajnog mira, što je izazov koji će sigurno oblikovati budućnost evropske sigurnosti.
