Europska unija trenutno se suočava s krizom koja je možda veća od svih prethodnih izazova s kojima se susrela, a situacija u Ukrajini postavlja ozbiljna pitanja o budućnosti europske sigurnosti. Uoči sastanka 27 čelnika EU u Bruxellesu, koji će se održati u četvrtak, jasno je da bi sigurnosna arhitektura postavljena nakon 1945. godine mogla biti ozbiljno ugrožena. Naime, jedan od ključnih faktora koji prijeti stabilnosti EU je mogućnost da se Sjedinjene Američke Države povuku iz svoje tradicionalne uloge oslonca, što bi moglo dovesti do sloma postojećeg sigurnosnog sustava. Ovakav scenarij stvorio je veliki strah među europskim dužnosnicima, koji su svjesni da bi takav razvoj događaja mogao ozbiljno ugroziti sigurnost na europskom kontinentu.
Povratak Donalda Trumpa u Bijelu kuću izazvao je zabrinutost među evropskim liderima, jer bi njegova administracija mogla napraviti korake koji su u suprotnosti s interesima Europske unije. Mnogi diplomati sada priznaju da je trenutak da EU počne implementirati konkretne akcije, ali se suočavaju s mogućnošću da stvari krenu u pogrešnom smjeru. Također, čelnici EU-a moraju se nositi s rastućim proruskim stavovima unutar unije, među kojima prednjači mađarski premijer Viktor Orban. Orban i drugi lideri poput njega potiču politiku koja je često u suprotnosti s interesima EU, što stvara dodatne izazove unutar same unije.
U narednim danima čelnici EU-a morat će se baviti pitanjima kako preusmjeriti resurse i povećati nacionalne vojske, ali i istovremeno podržati Ukrajinu, koja se bori s agresijom Rusije. Dodatno, cilj je obnoviti njezinu put prema članstvu u EU, čime bi se ojačala dugoročna stabilnost na europskom kontinentu. Također, očekuje se daljnje produljenje sankcija Rusiji, koje će biti jedan od ključnih elemenata politike EU prema Moskvi.
Predsjednica Europske komisije, Ursula von der Leyen, upozorila je da Europa danas suočava s ozbiljnom prijetnjom koju nije iskusila u svom odraslom životu. Posebno se naglašava potreba za jačanjem odbrambene potrošnje, jer Europska unija mora stvoriti preduvjete za financiranje odbrambenih projekata na kontinentu. Ovdje se razmatra mogućnost podizanja potrošnje za odbranu do 800 milijardi eura u nadolazećim godinama, pri čemu bi EU mogla posuditi oko 150 milijardi eura za financiranje paneuropskih projekata, uključujući zračne i proturaketne sustave, topničke sisteme i bespilotne letjelice. Von der Leyen smatra da je nužno olabaviti postojeća pravila EU u pogledu potrošnje kako bi se omogućilo državama članicama da brzo ojačaju svoje vojske.
Uz to, Europska investicijska banka najavila je promjenu svojih pravila kako bi se olakšalo financiranje odbrambenih projekata u Europi. Ovaj potez je izazvao određenu zabrinutost, jer se postavlja pitanje hoće li EU zadržati svoju tehnokratsku strukturu ili će poduzeti nužne korake kako bi se suočila s novim izazovima. U tom kontekstu, rasprava o tome kako iskoristiti zamrznutu rusku imovinu od početka rata u Ukrajini postaje sve važnija. Prema nekim prijedlozima, kamate stvorene imovinom vrijednom 200 milijardi eura već se koriste za financiranje pomoći Ukrajini, dok zemlje poput Francuske zagrijavaju ideju o zapljeni same ruske imovine. Ipak, protivnici ovog plana upozoravaju na moguće pravne prepreke i financijsku nestabilnost koje bi ovaj korak mogao izazvati.
U finalnom tekstu koji je kružio prije sastanka, ističe se da će EU nastaviti pružati Ukrajini predvidljivu financijsku pomoć, uključujući isplate kroz mehanizam EU za podršku Ukrajini, s planiranim iznosom od 30,6 milijardi eura do 2025. godine. Također, postoji i inicijativa da se osiguraju redovite isporuke oružja Ukrajini, iako su neki dužnosnici, uključujući Mađarsku, protiv ovog prijedloga. Ovaj sastanak bi mogao označiti ključnu točku u europskoj strategiji prema Rusiji i Ukrajini, s obzirom na sve veće političke i sigurnosne prijetnje koje prijete stabilnosti Europe.
Kroz sve ove rasprave i prijedloge, jasno je da Europska unija sada mora donijeti ključne odluke koje će oblikovati njezinu budućnost u novom geopolitičkom okruženju. Suočena s prijetnjama koje dolaze iz Rusije, ali i s izazovima unutar same unije, EU mora pokazati odlučnost u jačanju svoje sigurnosti i odbrambenih kapaciteta. Ovi koraci ne uključuju samo povećanje financiranja za odbranu, već i dublju političku i ekonomsku integraciju među državama članicama, kako bi se odgovorilo na prijetnje iznutra i izvana. U konačnici, uspjeh EU u ovoj kriznoj situaciji ovisit će o njenoj sposobnosti da se ujedini i implementira konkretne mjere koje će omogućiti dugoročnu stabilnost i prosperitet, kako za samu uniju, tako i za zemlje poput Ukrajine koje teže ulasku u njezine redove.
