Nakon završene javne rasprave o Nacrtu novog Ustava Republike Srpske, politička situacija u entitetu postala je napeta. Nacrt je već usvojen u Narodnoj skupštini Republike Srpske, ali se i dalje postavlja pitanje kako osigurati dvotrećinsku većinu koja je potrebna za konačno usvajanje ovog dokumenta. Iako su se mnoge rasprave tokom javne rasprave fokusirale na sadržaj samog Ustava, sada je glavna tema njegovog usvajanja i oblik glasanja koji će biti odabrano za konačnu potvrdu.
S obzirom na to da je za usvajanje Ustava potrebna dvotrećinska većina, najvažniji izazov za vladajuću koaliciju postaje pronalaženje načina da osiguraju dovoljnu podršku. U tom kontekstu, sve se češće spominje mogućnost referenduma kao jednog od načina da se postigne potrebna podrška. Nenad Stevandić, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske, naglasio je da se referendum sada smatra legitimnijom opcijom nego ranije, jer bi on mogao donijeti veći legitimitet novom Ustavu. Prema njegovim riječima, referendum ne bi bio samo simbolički čin, već bi bio pravno obvezujući, što bi dodatno podrilo odluke koje su već donesene u Narodnoj skupštini.
Međutim, prijedlog da se o novom Ustavu izjasni šira javnost nije naišao na jedinstvenu podršku. Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, izjavio je da je spreman podržati referendum, ali pod uvjetom da on bude obavezujući i da se obavi na 9. januar, datumu koji je već simbolički značajan za entitet. U isto vrijeme, vlast razmatra opciju tajnog glasanja u Narodnoj skupštini, što je izazvalo oštre reakcije opozicije. Opozicija, koja se protivi tajnom glasanju, smatra da bi takav postupak mogao otvoriti vrata korupciji i nepravilnostima u procesu usvajanja Ustava.
Jelena Trivić, predsjednica Narodnog fronta, poručila je da bi opozicija bojkotovala glasanje ako bi ono bilo tajno. Ona smatra da bi takav način glasanja mogao rezultirati u potpisivanju odluka koje nisu utemeljene na javnoj volji naroda. Trivić naglašava da opozicija ne bi željela biti odgovorna za moguću sumnju u ispravnost procesa, te ističe da je najbolji način da se izbjegne bilo kakva nesigurnost – javno glasanje. Slično mišljenje dijeli i Igor Crnadak, šef Kluba zastupnika PDP-a, koji smatra da bi tajno glasanje otvorilo prostor za razne političke manipulacije.
Za opoziciju, referendum bi mogao biti najbolji način da se osigura jasna narodna volja. Ipak, i tu se postavlja pitanje o njegovoj obavezujućoj snazi. S obzirom na mogućnost da referendum ne bude samo formalnost, nego da zapravo ima pravnu snagu, odluka o njegovom održavanju može biti presudna za dalji razvoj političke situacije u Republici Srpskoj. S jedne strane, referendum bi mogao omogućiti da narod direktno odluči o budućnosti ustavnih promjena, a s druge strane, može se smatrati i kupovinom vremena kako bi se stekao prostor za političke kalkulacije i dogovore.
U konačnici, ključna dilema koja sada stoji pred vlastima i opozicijom u Republici Srpskoj jeste: kako postići konsenzus oko ključnih pitanja vezanih za usvajanje Ustava? Može li se doći do takvog rješenja koje bi zadovoljilo sve strane, ili će političke tenzije i dalje rasti, dovodeći do novih izazova? Sam proces donošenja Ustava zahtijeva ozbiljan politički pristup i obazrivost kako bi se izbjegle daljnje podjele koje bi mogle imati dugoročne posljedice za stabilnost Republike Srpske.
Iz svega navedenog jasno je da političke stranke u RS-u i dalje nisu postigle potpuni konsenzus o tome kako i kada će se donijeti konačna odluka o novom Ustavu. I dok jedni smatraju da bi referendum mogao biti odgovor, drugi se protive bilo kakvom obliku glasanja koji bi mogao dovesti do nepoželjnih političkih posljedica. Na kraju, pitanje koje ostaje otvoreno je kako će političari u Republici Srpskoj uspjeti upravljati ovom delikatnom situacijom i donijeti odluku koja će biti u interesu svih građana ovog entiteta.
Zaključno, usvajanje novog Ustava Republike Srpske predstavlja kritičnu tačku za političku budućnost entiteta. S obzirom na složenost političke situacije i podjele unutar vlasti i opozicije, jasno je da će svaki korak u procesu biti pažljivo praćen i analiziran. Na kraju, bez obzira na to hoće li se proces završiti putem referenduma ili javnog glasanja, važno je da cijeli proces bude transparentan, kako bi se osigurao legitimitet i dugoročna stabilnost. Ovaj Ustav nije samo pitanje političkog dogovora, već i šansa za potvrdu demokratskih principa i prava građana Republike Srpske da sudjeluju u procesu donošenja ključnih odluka koje će oblikovati njihovu budućnost.
