PROFESOR TVRTKO JAKOVINA: “Nisam siguran da bi vojna komponenta Republike Srpske mogla odbraniti eventualnu odluku o otcjepljenju od BiH!”

U posljednjim danima, skorašnja presuda Miloradu Dodiku, predsjedniku Republike Srpske, izazvala je veliku pažnju u političkim krugovima. Tvrtko Jakovina, hrvatski povjesničar, komentirao je potencijalne političke i sigurnosne posljedice ove presude u razgovoru za N1 televiziju. On je započeo razgovor s opaskom da je “fascinantno” kako su bosanski sudovi u stanju dovesti ovako složen proces do kraja u vrlo kratkom vremenu, dok bi u Hrvatskoj takvo suđenje trajalo godinama. Jakovina smatra da bi presuda protiv Dodika mogla izazvati političku i sigurnosnu nestabilnost, međutim, ne vjeruje da će se takva situacija odmah preliti u ozbiljnije nemire.

Jakovina je istaknuo da su najave o otcjepljenju Republike Srpske od Bosne i Hercegovine postale gotovo svakodnevne, a iako Dodik iznosi takve prijetnje već nekoliko godina, on ne smatra da bi se uskoro moglo dogoditi otcjepljenje. Prema Jakovini, bilo kakvo pokušavanje otcjepljenja nije jednostavno, jer bi takav potez zapravo značio početak sukoba, a što, prema njegovom mišljenju, ne bi odgovaralo nikome, pa ni Srbiji. On naglašava da bi takvi sukobi mogli samo dodatno destabilizirati regiju i postaviti je pod dodatni pritisak. Kao primjer spominje predsjednika Srbije, Aleksandra Vučića, kojem bi takva situacija možda omogućila da usmjeri pažnju na druge probleme, no to je, kako Jakovina tvrdi, samo privremeno rješenje.

Jakovina također upozorava na geopolitičke promjene koje su nastale dolaskom administracije Donalda Trumpa. Tijekom tog perioda, prema njegovim riječima, došlo je do promjena u svjetskom političkom poretku, a Balkansku regiju ponovno je postalo moguće razmatrati u kontekstu novih granica, kao što je bio slučaj s Kosovom. On spominje izjavu bivšeg američkog povjerenika za Balkan, Richarda Grenella, koji je u kontekstu proslave 17. godišnjice neovisnosti Kosova izjavio da bi Hashim Thaçi trebao biti na proslavi, a ne u zatvoru. Takve poruke ponovno pokreću diskusiju o mogućim promjenama granica na Balkanu, a time i pitanje stabilnosti Bosne i Hercegovine.

Međutim, Jakovina nije optimističan u pogledu mogućnosti da bi presuda protiv Dodika dovela do većih nemira. On ističe da se, uprkos prijetnjama koje dolaze s političke scene, veći broj građana BiH ne bi bojao presude, jer bi one imale manje utjecaja nego što se očekuje. Za ozbiljnije poteze, poput otcjepljenja, potrebno je mnogo više od političkih izjava i prijetnji. Jakovina smatra da bi za provedbu takvih radikalnih odluka bilo potrebno mnogo bolje pripremiti sve resurse i organizaciju, što nije jednostavno ostvariti. Sukobi koje bi takve odluke pokrenule mogli bi izazvati otvoreni rat, a to nije u interesu ni Republike Srpske ni Srbije, niti međunarodne zajednice.

Na pitanje novinara Tihomira Ladišića o tome tko bi vojno mogao zaustaviti eventualnu odluku o otcjepljenju Republike Srpske, Jakovina je rekao da nije siguran da bi vojska Republike Srpske imala odgovarajuću vojnu moć za provedbu takvih odluka. On je također spomenuo Kurde u Iraku, koji su također pokušavali proglasiti neovisnost, ali su naišli na mnoge prepreke. On smatra da bi se u ovom slučaju rat mogao izbjeći jer međunarodna zajednica, posebno Evropa, ima interes u tome da zamrznuti sukobi u BiH ostanu stabilni i ne eskaliraju. Prema Jakovini, samo bi evropske zemlje mogle zaustaviti eventualni sukob, jer bi u suprotnom cijela regija bila pod ozbiljnom prijetnjom.

Zaključno, Jakovina smatra da će presuda protiv Dodika vjerojatno proći bez većih posljedica, ali da situacija u Bosni i Hercegovini ostaje i dalje vrlo delikatna. Geopolitička nestabilnost i unutarnji politički pritisci mogli bi izazvati daljnje napetosti, a opasnost od separatizma ostaje stalna prijetnja. Upravo zbog toga, ulogu stabilizatora trebale bi preuzeti evropske zemlje, koje imaju interesa u očuvanju stabilnosti Balkana, ne samo zbog Bosne i Hercegovine, već i zbog širih geopolitičkih ciljeva.